hrvatski

Slobodno vrijeme i sport - princip učinka

Slobodno vrijeme najčešće se određuje kao vrijeme oslobođeno od rada. U tom kontekstu rad se razumije kao određena prisila, kao proces usmjeren na proizvod te podvrgnut zahtjevu za zadovoljenjem nekih izvanjski postavljenih uvjeta. Time i ono vrijeme izvan rada ima unaprijed postavljene okvire – slobodno vrijeme uvijek je stisnuto između dvaju perioda rada. Unatoč poteškoćama u preciznijem određenju slobodnoga vremena, čini se da je mogućnost njegova kreativna ispunjavanja posve u našim rukama. No, naše industrijsko društvo osjetilo se pozvanim intervenirati i u taj prostor te ga pobliže određivati, oblikovati i vrednovati. Korisnost postaje imperativom i u slobodnom vremenu, vremenu rezerviranom upravo za slobodan i stvaralački razvoj. Ponuđene su nam brojne mogućnosti slobodnoga izbora unaprijed definiranih aktivnosti kojima se poziva odraslog, odgovornog pojedinca na korisno provođenje slobodnoga vremena. Tako se učinak počinje vrednovati i izvan učinkom određenog radnog procesa. U radu će se dotaknuti neki aspekti koji, u društvu ponosnom na njegovanje osobne slobode i individualnosti, ukazuju na zazor od dokolice, odmora, pa i lijenosti.

sport; bioetika; slobodno vrijeme; dokolica

nije evidentirano