hrvatski

Zločin genocida u praksi međunarodnih kaznenih ad hoc tribunala

Devedesetih godina XX. stoljeća svjedočili smo zločinima nezamislivim za kraj još jednog tisućljeća civilizacijskog razvoja. Najstrašniji među njima – genocid – „ zločin nad zločinima“ , kako je prepoznat u praksi međunarodnih kaznenih ad hoc tribunala, predstavlja čin usmjeren protiv određene etničke, rasne, vjerske ili nacionalne skupine, s ciljem njenog potpunog ili djelomičnog uništenja. Ovakva definicija iz članka 2. Konvencije za sprječavanje i kažnjavanje zločina genocida iz 1948. godine, uža je od koncepta kojeg je imao na umu Raphael Lemkin – „ otac“ pojma genocida. U njoj su, između ostalog, izostavljene određene skupine ljudi prema kojima može postojati genocidna namjera (primjerice, političke ili spolne skupine), izostavljen je koncept kulturnog genocida, te prisilno raseljavanje skupine, koje je u novijoj praksi prepoznato kao „ etničko čišćenje“ , a koje možemo smatrati genocidom samo uz zadovoljenje određenih uvjeta. Tako se danas, više od pola stoljeća nakon stupanja na snagu Konvencije iz 1948. godine, promatrajući praksu međunarodnih kaznenih ad hoc tribunala, otvaraju nova pitanja njezine primjene.

genocid ; međunarodni kazneni ad hoc tribunali ; genocidna namjera ; etničko čišćenje

nije evidentirano