Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Popularna glazba, glazbena nastava i glazbeni ukus mladih (CROSBI ID 354509)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Dobrota, Snježana Popularna glazba, glazbena nastava i glazbeni ukus mladih / Spajić-Vrkaš, Vedrana (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2008

Podaci o odgovornosti

Dobrota, Snježana

Spajić-Vrkaš, Vedrana

hrvatski

Popularna glazba, glazbena nastava i glazbeni ukus mladih

Glazba, kao jedan od najstarijih oblika komunikacije među ljudima, predstavlja sastavni dio gotovo svih ljudskih društava. Do pedesetih godina 20. stoljeća proučavanje glazbe provodilo se na konvencionalan način, te se uglavnom proučavala povijest zapadne umjetničke glazbe uz površno analiziranje njenih društvenih i kulturnih aspekata. Glazba se tretirala kao autonomna pojava, imuna na utjecaje različitih društvenih faktora. U drugoj polovini 20. stoljeća dolazi do intenzivnih društvenih previranja i promjena koje su se manifestirale u vidu otpora prema dominantnim društvenim, kulturnim i moralnim vrijednostima. Otprilike u to vrijeme nastaje nova paradigma kulturalnih studija glazbe koja polazi od premise da je cjelokupna glazba, uključujući i umjetničku, društveni konstrukt i da ju je nužno promatrati i s društvenog i s kulturalnog aspekta. Kultura je, prema Williamsu, "...jedna od dvije ili tri najkompliciranije riječi u engleskom jeziku" (1983, 87), a o njoj je moguće raspravljati u smislu umjetničke djelatnosti, načina života i procesa razvoja. Kada govorimo o kulturi nekog društva moramo imati u vidu i ulogu pojedinca u njemu, pa u tom smislu govorimo o identitetu, u smislu razmišljanja i predodžbi koje ljudi imaju o sebi. Dok se kultura definira kao način na koji se ponašamo kao članovi grupe, identitet predstavlja sposobnost određivanja i razumijevanja nas samih. Esencijalističke definicije identiteta polaze od ideje da svaka etnička, odnosno kulturna grupa posjeduje apsolutan i fiksiran set povijesnih osobina koje stvaraju identitet zajednički svim članovima grupe. S druge strane, neesencijalističke su definicije usmjerene prema osobinama koje su zajedničke članovima etničke, odnosno kulturne grupe, ali i prema razlikama unutar nje. Takva definicija stoga uzima u obzir činjenicu da se identiteti tijekom vremena mijenjaju. Različiti autori donose različite definicije popularne kulture, pa se tako o toj vrsti kulture govori u smislu masovne kulture, autentične kulture običnih ljudi, ili kulture koja se nalazi izvan onoga što je definirano kao visoka kultura. Svaka definicija popularne kulture implicira složenu kombinaciju različitih značenja termina kultura i popularan u oblicima u kojima takvi termini egzistiraju unutar specifičnog povijesnog i društvenog konteksta. Imajući u vidu kompleksnost fenomena kao što je popularna glazba, opredijelili smo se za definiciju koja je koncipirana od četiri vrste definicija: normativnih, razlikovnih, socioloških i tehnološko-ekonomskih (Birrer, prema Horn, 1985, 104). Budući da muzikologija predstavlja znanstveno proučavanje glazbe, ona bi trebala proučavati i popularnu glazbu, što, međutim, nije slučaj. Muzikolozi tretiraju popularnu glazbu kao nešto banalno, prolazno ili komercijalno, smatrajući da se tom problematikom trebaju baviti isključivo sociolozi. Glavna kritika koju istraživači popularne glazbe upućuju tradicionalnoj muzikologiji odnosi se na njenu ideološku koncepciju. Glazbena industrija nalazi se u tijesnoj vezi s popularnom glazbom. Industrijalizacija glazbe podrazumijeva pomak od aktivne glazbene proizvodnje prema pasivnoj popularnoj konzumaciji, te slabljenje narodne tradicije, zajednice i supkulturnih tradicija. Brojne multinacionalne korporacije efikasno manipuliraju novim, globalnim, popularnim ukusom koji dospijeva u kućanstva širom svijeta. Glazbene preferencije, odnosno glazbeni ukus pojedinca determiniran je nizom faktora, u prvom redu individualnih (dob, spol, osobine ličnosti, glazbeno iskustvo pojedinca), društvenih (obitelj, vršnjaci, društveno podrijetlo, klasna, etnička, rodna pripadnost, izobrazba, utjecaj masovnih medija) i situacijskih (različiti tradicijski faktori, specifičnost situacije slušanja, raspoloženje slušatelja). Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je glazbeni ukus srednjoškolaca veoma heterogen, te da se razvija pod utjecajem skupina vršnjaka i masovnih medija, a u manjoj mjeri glazbene nastave. Glazbena je nastava koncipirana isključivo od zapadne umjetničke glazbe čime se stvaraju i afirmiraju određene ideologije o glazbenoj vrijednosti. Sporadični pokušaji ekspanzije nastavnog programa uvođenjem vrijednih primjera nezapadne i popularne glazbe još uvijek ne mogu zaustaviti reproduktivne efekte šireg društvenog sustava. Budući da popularna glazba predstavlja važan segment identiteta mladih i njihove generacijske pripadnosti, glazbena bi se nastava trebala odrediti prema ovoj vrsti glazbe. Međutim, problem je u tome da se učitelji sporo prilagođavaju novom zvučnom spektru, nepoznatim strukturalnim normama i specifičnim izrazima pojedinih kultura. To uočava i Previšić, koji ističe da se "Škola ionako često ponaša kao zatvoren sustav poučavanja pri čemu se učitelj radije priklanja tradicionalnim i propisanim sadržajima, umjesto barem u priličnoj mjeri alternativnima i kreativnim programima" (1994, 21). Zalažemo se za proširenje sadržaja glazbene nastave uvođenjem popularnog glazbenog idioma, te nezapadnih glazbenih idioma koji neće predstavljati samo primjere određenih kultura sa stereotipima i etiketiranjem koji prate takav pristup, već u prvom redu glazbene objekte i zvučna događanja koja posjeduju ekspresivno značenje. Na taj način glazbena nastava pridonosi estetskom odgoju učenika, osvješćivanju vlastitih glazbenih tradicija i upoznavanju regionalnih razlika između kulturnih i glazbenih tradicija.

kultura; popularna kultura; popularna glazba; glazbena industrija; glazbeno obrazovanje; glazbene preferencije

nije evidentirano

engleski

Popular music, music education and musical preferences of young people

nije evidentirano

culture; popular culture; popular music; music industry; music education; musical preferences

nije evidentirano

Podaci o izdanju

294

10.07.2008.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Pedagogija