hrvatski

POMORSKI I KOPNENI PUTOVI KAO UVJET GOSPODARSKOG PROSPERITETA ANTIČKE ISTRE

Prometovanje Istre sa Sredozemljem, italskim poluotokom te srednjom Europom poznato je od najstarijih vremena posredno preko otkrivene arheološke građe, kao što su npr. kameni artefakti, brončanodobna keramika s Krete na Monkodonji kod Rovinja, jantarski proizvodi, situle, nakit i dr. Neki pokazatelji determiniraju uvoz na poluotok pomorskim putem preko luka u Nezakciju, Puli i Poreču, a zatim prijevozom kopnenim prometnicama u srednju i sjevernu Istru kroz Pazinsku kotlinu do Berma ili riječnim putem Mirnom i Rašom. Rimsko osvajanje Istre 178/177. g. pr. Kr. provedeno je morskim i kopnenim putovima, kada su osvojeni Mutila, Faverija i Nezakcij. Stvaranjem kolonija Pola, Parentium i Tergeste, municipija Nesactium te kasnije gradova Piquentum, Aenona, Humagum, Siparis, Ursaria, Ruginium na sjeverozapadu poluotoka, a na području Liburnije naselja Flanona i Albona, stvorena je kapilarna mreža antičkih i kasnoantičkih prometnica koje povezuju naselja i gradove, ali i brojna gospodarska imanja. Različiti poljoprivredni proizvodi su prometnicama odvoženi i dovoženi. Uvoženi uporabni predmeti i predmeti umjetničkog obrta prevoženi su do svakog mjesta u Istri o čemu govore arheološka otkrića, posebno ona u nekropolama i cemeterijama. Posebno je bila intenzivna trgovina kamenom iz istarskih kamenoloma (npr. Cavae Romanae) i keramičkim proizvodima (Fažana, Červar, Loron, Antenal, dolina rijeke Mirne). Izgradnjom rimske prometnice zvane via Flavia od Pule do Trsta omogućen je intenzivan i siguran promet roba i ljudi zapadnom istarskom obalom prema Italiji i kroz Postojnska vrata sa srednjom Europom, ali i prodor barbara i Avaro-Slavena u kasnoj antici. Pomorskim prometom, koji je bio jeftiniji, ali ne i najsigurniji, Istra je bila povezana s jadranskim otocima i sjevernom, srednjom i južnom Italijom (npr. Apulijom) na što nas upućuju otkrića brojnih brodoloma u antičko doba te brojna pristaništa, luke i gatovi. Temelji koji su kopnenim i pomorskim prometom postavljeni u protoantici i antici postoje i nadalje kroz dva tisućljeća u Istri.

POMORSKI I KOPNENI PUTOVI; Istra

nije evidentirano

engleski

MARITIME AND OVERLAND ROUTES AS A PREREQUISITE FOR ISTRIA’ S ECONOMIC PROSPERITY IN ANTIQUITY

Prometovanje Istre sa Sredozemljem, italskim poluotokom te srednjom Europom poznato je od najstarijih vremena posredno preko otkrivene arheološke građe, kao što su npr. kameni artefakti, brončanodobna keramika s Krete na Monkodonji kod Rovinja, jantarski proizvodi, situle, nakit i dr. Neki pokazatelji determiniraju uvoz na poluotok pomorskim putem preko luka u Nezakciju, Puli i Poreču, a zatim prijevozom kopnenim prometnicama u srednju i sjevernu Istru kroz Pazinsku kotlinu do Berma ili riječnim putem Mirnom i Rašom. Rimsko osvajanje Istre 178/177. g. pr. Kr. provedeno je morskim i kopnenim putovima, kada su osvojeni Mutila, Faverija i Nezakcij. Stvaranjem kolonija Pola, Parentium i Tergeste, municipija Nesactium te kasnije gradova Piquentum, Aenona, Humagum, Siparis, Ursaria, Ruginium na sjeverozapadu poluotoka, a na području Liburnije naselja Flanona i Albona, stvorena je kapilarna mreža antičkih i kasnoantičkih prometnica koje povezuju naselja i gradove, ali i brojna gospodarska imanja. Različiti poljoprivredni proizvodi su prometnicama odvoženi i dovoženi. Uvoženi uporabni predmeti i predmeti umjetničkog obrta prevoženi su do svakog mjesta u Istri o čemu govore arheološka otkrića, posebno ona u nekropolama i cemeterijama. Posebno je bila intenzivna trgovina kamenom iz istarskih kamenoloma (npr. Cavae Romanae) i keramičkim proizvodima (Fažana, Červar, Loron, Antenal, dolina rijeke Mirne). Izgradnjom rimske prometnice zvane via Flavia od Pule do Trsta omogućen je intenzivan i siguran promet roba i ljudi zapadnom istarskom obalom prema Italiji i kroz Postojnska vrata sa srednjom Europom, ali i prodor barbara i Avaro-Slavena u kasnoj antici. Pomorskim prometom, koji je bio jeftiniji, ali ne i najsigurniji, Istra je bila povezana s jadranskim otocima i sjevernom, srednjom i južnom Italijom (npr. Apulijom) na što nas upućuju otkrića brojnih brodoloma u antičko doba te brojna pristaništa, luke i gatovi. Temelji koji su kopnenim i pomorskim prometom postavljeni u protoantici i antici postoje i nadalje kroz dva tisućljeća u Istri.

MARITIME AND OVERLAND ROUTS; Istria

nije evidentirano