hrvatski

Humski brevijar

Hrvatski glagoljski brevijari svojevrsne su hrestomatije biblijskoga i književnoga štiva. U obliku perikopa (čitanja) u njima je obuhvaćena trećina Biblije (450 glava od ukupno 1320). U pojedinim brevijarima od pojedinih biblijskih knjiga unesene su gotovo simbolički samo uvodne glave, a u pojedinima su potpune ili gotovo potpune. Starozavjetna biblijska mudrosna knjiga "Pjesma nad pjesmama" u glagoljskim je brevijarima zastupljena sa sedam od ukupno osam glava (nedostaje 2. glava koja se u odlomcima - 2, 8-14 - nalazi u glagoljskim misalima). To znači da je "Pjesma nad pjesmama" gotovo u cijelosti prevedena u hrvatskim glagoljskim liturgijskim knjigama XIV. i XV. stoljeća. Humski brevijar iz poč. XV. st. (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, R. 4067) napisan je lijepim glagoljskim ustavnim pismom i ukrašen brojnim i raskošnim inicijalima. U XV. stoljeću nalazio se u Istri, u Humu, po kojem je nazvan. Sadrži samo sanktoral. Tekst "Pjesme nad pjesmama" čita se na Rođenje Marijino, i to samo 1. glava (1, 1-17). Autorica donosi tekst "Pjesme nad pjesmama" paralelno s faksimilima stranica i njegovu latiničku transkripciju, kojima dodaje tekst u prijevodu na hrvatski književni jezik. Autoričin tekst zapravo prati oslikanu knjižicu slikarice Vjere Reiser na temu "Pjesmu nad pjesmama" u Humskom brevijaru.

Pjesma nad pjesmama, Humski brevijar

nije evidentirano