hrvatski

Željezo kao funkcionalni sastojak

Deficit željeza je najčešći prehrambeni poremećaj u svijetu. Prema procjenama UNICEF-a, deficit željeza utječe na zdravlje petsto milijuna žena reproduktivne dobi, pogađa pola dojenačke populacije razvijenog svijeta i uzrokuje više od 60.000 smrti djece prilikom poroda godišnje. Kako je problem vrlo raširen i zahvaća najosjetljivije populacijske skupine (dojenčad, djeca, trudnice) prehrambeni tehnolozi pronalaze nove načine u borbi protiv ovog problema. Budući se željezo apsorbira u vrlo malim količinama bez obzira na njegovu ukupnu količinu u namirnici, potrebno je poznavati oblik u kojem se željezo nalazi u nekoj namirnici, te koji sve čimbenici djeluju na njegovu apsorpciju. Danas se koriste različiti procesi u proizvodnji hrane, uporabljavaju se raznovrsni preparati željeza kod procesuiranja namirnice, pa do genetske modifikacije, a sve kako bi se povećala količina prisutnog željeza i maksimizirala njegova apsorpcija. U svijetu je proveden čitav niz intervencija koje su pokazale kako postoje vrlo efikasni načini kojima se može riješiti problem deficita željeza. U intervencijama treba imati na umu sve ranije navedeno ; populaciju kojoj je proizvod namijenjen, vrstu namirnice, ali i financijske troškove koje za sobom povlače takvi zahvati. Hrvatska je još uvijek na početku proizvodnje funkcionalne hrane, zakonodavstvo je kao i u ostalim zemljama limitirajući čimbenik, no sve većim interesom potrošača i spoznajom stručnjaka o problemima koje deficit željeza može izazvati, za očekivati je i da će se industrija funkcionalne hrane sve više razvijati.

anemija; izložene populacije; željezo; izvori u prehrani; obogaćivanje željezom

nije evidentirano