hrvatski

Struktura i hijerarhija vrijednosnih orijentacija učenika strukovnih škola primorsko-goranske županije

Najčešće su ljudske vrijednosti definirane kao trajna vjerovanja koja utječu na izbor određenog načina ponašanja u svakodnevnim situacijama (Rokeach, 1973). No, često predstavljaju i poželjne ciljeve koji nadilaze specifičnost pojedinih situacija, te služe kao vodeći principi u ljudskom životu (Schwartz i Bilsky, 1987, 1990). Tijekom perioda adolescencije mladi ljudi postavljaju većinu ciljeva koje žele ostvariti u svojem životu. Istovremeno, također postavljaju i standarde koji su im važni u životu, kao i određenu hijerarhiju osobnih vrijednosti. Tijekom tog procesa bitno je znati da su vrijednosti naposljetku rezultat socijalizacije, te je zato izrazito bitno da se pri istraživanju strukture vrijednosnog sustava uzimaju u obzir obilježja društveno strukturiranog iskustva i kulturalne pozadine, stavova i ponašanja. Posebno je zanimljiv dominirajući sustav vrijednosti kod mladih ljudi koji se može (in)direktno dovesti u vezu s različitim vrstama društveno (ne)poželjnih i (ne)prihvatljivih ponašanja. Stoga je bilo zanimljivo provjeriti hijerarhiju vrijednosti i zastupljenost vrijednosnih orijentacija u našoj zemlji, te provjeriti valjanost primijenjene Skale vrijednosnih orijentacija na učenicima strukovnih škola (SVO ; Franc, Šakić i Ivičić, 2002).

samoostavrujuće vrijednosti; konvencionalne; hedonističke; mladi

nije evidentirano