hrvatski

Kiparstvo od XVII. do XIX. stoljeća

Crkvene župe Ludbreške Podravine veoma su stare i uglavno su zasnovane još u 14. st. ali se njihova srednjovjekovna oprema nije sačuvala. Barokno razdoblje bolje je zastupljeno kiparskim djelima koja crkvenoj opremi tog područja daju glavno stilističko obilježje. U 19. stoljeću u mnogim se crkvama postavlja novi invetar u klasicističkom stilu, dok potkraj stoljeća neke crkve i kapele mijenjaju izgled i dobivaju oltare u neohistorijskom stilu. Najreprezentativniji i najznačajniji primjeri barokne sakralne skulpture nalaze se danas u župnoj crkvi sv. Martina u Martijancu, te u kapelama u Križovljanu i Hrastovljanu. Klasicizam prve polovine 19. stoljeća obilježuje opremu crkava u Velikom i Malom Bukovcu, a crkveni namještaj iz perioda historicizma zastupljen je u župnim crkvama Ludbrega, Svetog Đurđa, a tkođer i u brojnim kapelama. Od poznatijih autora zastupljena su na tom području kiparska ostvarenja brojnih kipara među kojima su najznačajniji Ivan Jakob Altenbach, Stjepan Severin, gradački kipar Filip Jakob Straub, mariborski kipar Josip Straub, varaždinski kipar Fridrik Petter, Leopold Mayerhofer, Matija Gallo, zidarski majstor Michael Stromayer, krapinski kipar Jakov Bizjak, . koprivnički majstor Magjer, tirolski kipar Schmalz i dr. Tijekom 19. i 20. stoljeća postavljeni su brojni javni kipovi u usputnim malim kapelicama, pokloncima i krajputašima od kojih se ističe kip sv. Florijana u Malom Bukovcu i dr.

barokno kiparstvo Ludbreške Podravine, sakralno kiparstvo, kipovi, oltari, Ivan Jakob Altenbach, Stjepan Severin, Filip Jakob Straub -gradački kipar, Josip Straub -mariborski kipar, Fridrik Petter - varaždinski kipar, Leopold Mayerhofer, Matija Gallo, Michael Stromayer, Jakov Bizjak, Magjer, Schmalz

nije evidentirano