hrvatski

Analiza stojnih valova Jadranskog mora na osnovi mareografskih i strujomjernih registracija

Tijekom 2002. i 2003. godine tokom sedam mjeseci u Jadranu je proveden projekt EACE (East Adriatic Coastal Experiment) čiji su podaci korišteni u ovom radu. Na dvije promatrane postaje su mjereni profili struja po dubini, a na Mareografskoj postaji u Bakru pomaci razine mora. Struje su mjerene ADCP-om na postaji 9 na 32 dubine, a na postaji 13 na 28 dubina. Između svake dvije dubine je sloj širok 2 m, a mjerenje počinje na 3.75 m od površine. Poticaj za ovaj rad, osim istraživanja seša pomoću struja i vodostaja, bili su podaci tlaka zraka i brzine vjetra mjereni na postaji Veli Rat koji su omogućili točniju analizu pojedine epizode seša. Kao priprema za proučavanje jasno izraženih epizoda seša u Jadranu, provedena je spektralna analiza koja je pokazala da su seši dominantan fenomen tokom cijelog perioda mjerenja struja. Klizni spektar pokazuje da se energija na periodu seša u vremenu mijenja, a pojava njezinog maksimuma odgovara maksimumima pojasno-propusno filtriranih podataka struja na postajama 9 i 13. Visoko-propusni filtar omogućuje jednostavniju procjenu početka epizode iako to nije bio slučaj u svim epizodama ovoga rada. Seši su barotropne oscilacije te su time iz daljnjeg promatranja mogli biti uklonjeni podaci pri samoj površini i oni pri dnu odnosno za promatranje je uzeta dubina od 27.75 m. Kao reprezentativne epizode seša uzete su one kod kojih amplituda pojasno-propusno filtriranih podataka vodostaja u Bakru prelazi 5 cm, a dobiveno ih je četiri. Promatrane epizode su od 7. siječnja do 16. siječnja, od 16. siječnja do 28. siječnja, od 4. veljače do 15. veljače te od 2. travnja do 21. travnja 2003. godine. Promatranjem sinoptičke situacije nekoliko dana prije svake epizode ustanovljeno je da meteorološki parametri, odnosno tlak vezan za frontalne sustave te brzina i smjer vjetra, utječu na pojavu svake epizode. Ciklonalni sustav utječe općenito na podizanje razine mora, kao i dugo puhanje juga te nagla promjena smjera i brzine vjetra. U gotovo svim promatranim epizodama (osim u slučaju epizode 4) pojave maksimuma amplituda pojasno-propusno filtriranih podataka struja na postajama 9 i 13 kasne za maksimalnim amplitudama pojasno-propusno filtriranih podataka vodostaja u Bakru za oko 6 sati, što je oko četvrtina ciklusa. U slučaju četvrte epizode pojava maksimuma u Bakru kasni za maksimalnim strujama dva dana. U dva slučaja (epizode 1 i 3) se početak epizode može primijetiti na visoko-propusno filtriranim podacima vodostaja u Bakru, dok u dva slučaja (epizode 2 i 4) početak nije jasno izražen. Epizode 1 i 2 na postajama 9 i 13 imaju izgled jedne duge epizode s jednim odnosno dva izražena maksimuma. Na postaji 9 se tokom epizode 3 javljaju također dva maksimuma što je vidljivo i na slikama energije u vremenu i na slikama pojasno-propusno filtriranih podataka struja. Tokom epizode 4 pojasno-propusno filtrirani podaci vodostaja u Bakru imaju izgled jedne duge epizode s jednim vrlo slabim maksimumom (oko 3 cm) te jednim jakim maksimumom (oko 13 cm). Zanimljiva pojava vezana uz ovaj rad je pojava energije na periodu 12.4 h. Taj period je period reziduala koji ostaju nakon uklanjanja plimnih oscilacija računanjem rezidualnih vodostaja.

Jadran; stojni valovi

nije evidentirano