hrvatski

Kajkavsko narječje i kajkavska književnost u osnovnoj školi

U radu se raspravlja o kajkavskome narječju i književnosti u osnovnoj školi. Problematizira se uloga škole u razvijanju komunikacijske kompetencije na jezičnom standardu i narječjima. Utvrđuje se da bi zavičajni govor trebao imati prikladno mjesto u svim razredima osnovne škole. Polazi se od hermeneutičkog tumačenja teksta i teorije recepcije, a početna recepcija teksta polazište je u metodičkim promišljanjima uloge i položaja hrvatske kajkavske književnosti u osnovnoškolskoj nastavi. Određen je cilj istraživanja - osobitosti početne recepcije kajkavske književnosti te učenički i nastavnički odnos prema kajkavskome narječju u osnovnoj školi. Iznose se temeljni problemi istraživanja: obilježja sveukupne recepcije kajkavske književnosti u osnovnoj školi i kvaliteta sporazumijevanja suvremenog učenika s kajkavskom književnošću (značajke prihvaćanja te književnosti i odnos prema tom procesu). Određuju se glavne hipoteze istraživanja u odnosu na učenike i nastavnike - govorni idiom učenika i nastavnika utječe na osobitosti početne recepcije izabranih djela na kajkavskome narječju, konotaciju pojma kajkavsko narječje i na odnos prema kajkavskom narječju u nastavi. Istraživanje je strukturirano u skladu s komparativnim pristupom znanstvenoj problematici. Jednu skupinu čine ispitanici koji pripadaju kajkavskom govornom idiomu, a drugu ispitanici koji ne pripadaju kajkavskom govornom idiomu: 712 učenika od prvoga do osmog razreda i 207 nastavnika. Prikazuju se instrumenti za prikupljanje podataka, nacrt istraživanja i statistički postupci obrade podataka. Rezultati ukazuju da na početnu recepciju teksta utječu: pripadnost kajkavskom govornom idiomu, posebnosti književnog djela i dob ispitanika. Izloženost govornom idiomu kajkavskoga narječja utječe na uspješnost u recepciji samo pojedinih elemenata književnoga djela. Učenici pokazuju veliku motivaciju: senzibilnost prema temi i jeziku pojedinoga djela. Razvidno je da kod nastavnika postoje razlike u konotaciji pojma kajkavsko narječje prema pripadnosti ili nepripadnosti tom narječju, premda pojam pozitivno konotiraju nastavnici iz obje skupine ispitanika. Rezultati ispitivanja odnosa prema kajkavskome narječju i kajkavskoj književnosti stavljeni su u kontekst promišljanja položaja narječja u školi. Otvaraju se složena pitanja uloge teorije i prakse nastave kajkavskoga narječja i kajkavske književnosti. Ponuđeni metodički modeli potiču razvoj stvaralaštva i kritičkog mišljenja. Zaključuje se da je generalna hipoteza istraživanja, koja se odnosi na učenike, djelomično potvrđena, a potvrđena je generalna hipoteza istraživanja koja se odnosi na nastavnike. Sustavno provedeno istraživanje ujedno je pridonijelo pojašnjenju i zaokruženju modernih metodičkih koncepcija te uspostavljanju metodičkih načela u pristupu kajkavskom narječju i kajkavskoj književnosti u osnovnoj školi.

Kajkavsko narječje; kajkavska književnost; osnovna škola.

nije evidentirano