hrvatski

Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma

Najpoznatija hrvatska bukovo-jelova prašuma Čorkova uvala na području Nacionalnoga parka Plitvička jezera prva je u Hrvatskoj znanstveno istražena. Presudnu ulogu u oblikovanju strukture te prašume ima dubina tla i reljef. U toj se prašumi, ovisno o krškim fenomenima mozaično izmjenjuju plitko smeđe tlo na vapnencu (kalkokambisol) i duboko lesivirano tlo (luvisol). Raznolikost pedomikrostaništa uvjetovala je različite uvjete uspijevanja stabala obične jele (Abies alba Mill), obične bukve (Fagus sylvatica L.) i obične smereke (Picea abies). Tako je oblikovana raznodobna, odnosno preborna struktura prašume u inicijalnoj, optimalnoj i fazi starenja, po čemu se ova prašuma razlikuju od ostalih bukovo-jelovih prašuma Europe. Proučavajući razvoj prašume utvrdili smo kako više njezinih razvojnih faza ne ispunjava u potpunosti općekorisne funkcije šume i to posebno neke vrlo značajne za zaštitu okoliša. Prema dosadašnjim spoznajama može se sa velikom sigurnošću tvrditi kako prašuma u svome dugom životnom vijeku obavlja u znatno manjoj mjeri općekorisne funkcije od prirodne gospodarske šume. U glavnim šumskim ekosustavima u Hrvatskoj potrebno je očuvati prašumske sastojine za potrebe šumarskih i drugih istraživanja, dok se sa ostalim šumskih površinama treba pravilno gospodariti prema prirodnim principima i s ciljem osiguranja optimalnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

prašuma; prirodno gospodarenje šumom; općekorisne funkcije šuma; Čorkova uvala; Nacionalni park Plitvičkajezera

nije evidentirano