hrvatski

Učinak povišenog saliniteta i osmotske vrijednosti na vodenu leću

Vodena leća Lemna minor L. se zbog svoje male veličine, vegetativnog razmnožavanja, jednostavnog uzgoja te osjetljivosti često koristi kao testni organizam. Poznato je da povišeni salinitet utječe na rast biljaka zbog nespecifičnog osmotskog stresa i specifične toksičnosti iona. Da bi se ustanovilo je li inhibicija rasta uzrokovana salinitetom posljedica osmotskog učinka ili specifične ionske toksičnosti uspoređivan je učinak NaCl i manitola na rast vodene leće Lemna minor. Biljke su uzgajane 14 dana na hranidbenim podlogama koje su sadržavale NaCl ili manitol u takvim koncentracijama da su osmotski potencijali tih dviju podloga bili jednaki. Rast je određivan brojenjem biljaka svaka dva dana. Manitol je u koncentraciji 0,2 mol dm-3 uzrokovao pojavu manjih biljaka i smanjenje rasta dok je ista koncentracija NaCl (Na+ + Cl- = 0,2 mol dm-3) uzrokovala klorozu i još jaču inhibiciju rasta. Manitol je u nižoj koncentraciji (0,1 mol dm-3) imao veći inhibitorni učinak na rast u usporedbi s istom ukupnom koncentracijom Na+ i Cl- iona. Na temelju učinka dviju istraživanih koncentracija može se zaključiti da je vodena leća osjetljivija na osmotski stres nego na toksičnost pojedinih iona. Ako raste na podlozi s NaCl biljka može djelomično izjednačiti osmotski potencijal podloge i staničnog soka akumulacijom iona u vakuole. Na podlozi s manitolom kojeg biljka ne može primati rast je bio izrazitije smanjen. Međutim, kad se koncentracija NaCl dodatno povećala, nakupljanje iona postalo je toksično za biljku pa se javila kloroza, a rast je bio jače inhibiran u usporedbi s manitolom.

Lemna minor; NaCl; manitol

nije evidentirano