njemački

Zur Rezeption von Astrid Lindgrens "Pippi Langstrumpf" in Kroatien

U prilogu se iznose podaci o hrvatskim i jugoslavenskim izdanjima djela Astrid Lindgren, određuje njihova pozicija u hrvatskom kulturnom i političkom kontekstu, kao i stav hrvatskog obrazovnog sustava spram lektire autoričinih djela. Pritom se utvrđuje da su lektiru romana o dogodovštinama Pipi Duge Čarape u socijalističkoj Hrvatskoj omogućile modernizacijske tendencije unutar socijalističkog sistema s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uslijed kojih je bila moguća recepcija i takvih književnih djela čiji je kritičko-anarhistički potencijal bio usmjeren protiv 'normalnosti' postojećeg društvenog sustava. Ministarstvo obrazovanja nove, demokratske Hrvatske isprva uvrštava roman u lektiru da bi ga 1995. godine uklonilo iz nastavnih planova i programa, a potom, deset godina kasnije, u sklopu HNOS-a ponovno uvrstilo u lektiru. Recepcijske meandre romana u suvremenoj Hrvatskoj moguće je objasniti promjenama u hrvatskom kulturnom miljeu koji u poslijeratnim vremenima (od 1995. do 2005.) nakon konsolidacije teritorijalnog suvereniteta tematiziranje otpora djece spram uobičajenih obrazaca ponašanja, kao što je tome slučaj u romanu Pipi Duga Čarapa, ne smatra poželjnim. Da navedeni kritičko-anarhistički potencijal romana danas doživljava odgovarajuću valorizaciju, potvrđuje se u završnom dijelu rada u kojemu se iznose podaci o metodičko-didaktičkoj i književno-znanstvenoj recepciji tog djela unutar hrvatskog kulturnog kruga.

Lindgren, Pippi Langstrumpf, Rezeption, Schulsystem

nije evidentirano