hrvatski

Stanje i mogućnosti proizvodnje ljekovitog bilja u Republici Hrvatskoj

Od postanka čovjeka do današnjih dana svijet biljaka bio je i ostaje najvažnija sastavnica razvitka civilizacije, hrane i lijeka za čovjeka i životinje. Do pojave kemije, svijet ljekovitih, aromatičnih i medonosnih biljaka bio je jedino vrelo saniranja bolesti kod čovjeka i domaćih životinja. Od prapovijesti do danas čovjek je koristio ljekovite biljke za hranu, lijek, snaženje organizma ali i kao drogu, insekticide, otrove, repelente, fungicide, itd. Prvi rasadnik ljekovitog bilja u R. Hrvatskoj osnovan na Meliti (Mljet) napravili su Benediktinci (radi, uči i moli Boga) a prva biljna ljekarna u ovom dijelu Europe otvorena je 1289. godine u Zadru dok je u Dubrovniku otvorena 1317. godine (Franjevci - na Stradunu, danas muzej). Prema tome, dok drugih europskih naroda nije bilo ili su se drugačije zvali, Hrvati su imali spoznaje za uporabu ljekovitog bilja za svoj put. Od tada do današnjih dana s više ili manje uspjeha pristupilo se sakupljanju i/ili proizvodnji ljekovitog bilja za domaće potrebe. Tako se npr. u razdoblju 1923-1935. godine iz mediterana izvozilo buhača s oraničnih površina od preko 7.000 ha, a nešto kasnije i kadulja, smilje, vrijesak, kamilica, gospina trava, glog, metvica, valerijana, kopriva, borovnica, matičnjak, jaglac, kokotac, trputac, stolisnik … Hrvatska ima oko 600 LJAMB vrsta od kojih se oko 120 značajnije koristilo i koristi, a njih 40 su ekonomski interesantne kao izvozni hrvatski proizvod za europsko i svjetsko tržište. Trenutno na oranicama proizvodimo oko 5.000 ha ljekovitog bilja od čega je 93% proizvodnja za izvoz. U kratkom intervalu mogli bi udeseterostručiti površine na 50.000 ha za LJAMB vrste iako dugoročno gledano i 100.000 ha ovog bilja ima svoje mjesto na euro i svjetskom tržištu (zdrav okoliš, dobri proizvođači, blizina tržišta, eurocijena). Svjetsko i europsko tržište ljekovitog bilja ima godišnji rast 8-10% što je najveći mogući rast zadnjih 5 godina. Sve veći interes suvremenog čovjeka za prirodne izvore hrane i lijeka, zdrav i dug život, daju šansu ljekovitom bilju za njegovu sve veću uporabu u prehrambenoj, farmaceutskoj, turističkoj, kemijskoj (biopesticidi) industriji te drugim granama gospodarstva. EU već danas ima preko 2000 patentiranih proizvoda od ljekovitog bilja od čega su i neke sastavnice proizvedene i prikupljene iz slobodne prirode u R. Hrvatskoj. Zadnjih desetak godina napravljena je "UDRUGA za proizvodnju i doradu ljekovitog bilja" pri HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, Zagreb a okuplja proizvođače i dorađivače te izvoznike ovog bilja. U Pučkom otvorenom učilištu u Samoboru, utemeljena je 2002. godine licencna škola "Proizvođača i dorađivača ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja" koja radi u kontinuitetu a proizvela je oko 150 poduzetnika ove specijalnosti. Škola je licencirana s pravom upisa specijalnosti I i II stupnja u radnu knjižicu. Na Agronomskom fakultetu - Zavod za sjemenarstvo, 2005. godine licencirano je 5 modula Ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja na Bs, Ms i Dr studiju. Znanost i struka uključeni su u rješavanje ovih problema ali je nužno da i ministarstva (poljoprivrede, turizma, gospodarstva, kulture i znanosti) pojedinačno i skupno podrže ove projekte kao što su podržali maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, ratarstvo itd. Također je važno da općine, gradovi i županije prepoznaju ljekovito, aromatično i medonosno bilje te potiču ovu proizvodnju kroz koncesije i financijsku podršku. Važno je da se iz domaće proizvodnje rade domaći hrvatski proizvodi ljekovitog bilja a da se zbog kakvoće i izvoze (sapuni od lavande s Hvara i sl.).

ljekovito bilje; proizvodnja; dorada; regionalizacija; proizvodi

nije evidentirano