hrvatski

SVECI-ZAŠTITNICI GLAVE I OD GLAVOBOLJE U KRŠĆANSKOJ TRADICIJI

Cilj: Evidentirati svece kojima se u kršćanskoj tradiciji pripisuje moć zaštite glave i zaštite od glavobolje te objasniti njihov odnos ili simboličko značenje. Metode: Razrada literature koja se bavi hagiografijama svetaca, sakralnom ikonografijom i liturgijom kao i posjećivanje crkava, samostana i muzeja. Rezultati. Nakon višegodišnjeg istraživanja u sakralnoj literaturi i umjetnosti uočeno je da, između stotinu poznatih svetaca zaštitnika, 14-ero njih uvaženi su zaštitnici od glavobolje. Šest je primjera na kojima se vidi povezanost njihove mučeničke smrti, koja je u četiri slučajeva povezana s odrubljivanjem glave nakon mučenja (Apolonija, Dionizije, Eustorgije, Pankracije), ili nakon napada razbojnika (Petar Veronski), a u jednom je slučaju svetac bio usmrćen kamenovanjem (Stjepan Prvomučenik). Troje je bolovalo od kronične teške glavobolje koju je uspješno nadvladavalo snagom vjere. (Franjo Asiški, Katarina Sijenska i Marija Magdalena de´Pazzi). U četiri slučaja riječ je o karizmaticima koji su sugestijom liječili glavobolju ili su od nje izliječili poznate osobe, poput Crijake, Ubalda, Udalrika i Vinka Fererskog. Jedino u slučaju sv. Anastazije nije poznat razlog njenog uvrštavanja u ovu skupinu svetih zaštitnika. Zaključak. Izloženi primjeri govore o tome kako interdisciplinarni pristup sakralnoj umjetnosti i tradiciji dovodi do brojnih drugih saznanja koja prelaze okvire religijskih poruka. U ovom slučaju doprinose povijesti medicine u najširem smislu.

glavobolja; povijest medicine; sveci zaštitnici; religija

nije evidentirano