hrvatski

Tehnološke mogućnosti smanjenja emisije formaldehida ploča od usitnjenog drva

U radu su obrađene mogućnosti smanjenja emisije formaldehida ploča od usitnjenog drva optimizacijom tehnoloških parametara u pripremi drvnih i kemijskih komponenata, te tijekom procesa prešanja. U eksperimentalnom dijelu je analiziran utjecaj otvorenog vremena prešanja, temperature prešanja i ukupnog vremena prešanja na smanjenje emisije formaldehida. Produljenje otvorenog vremena prešanja negativno se odrazilo na koncentraciju slobodnog formaldehida eksperimentalnih ploča iverica. Produljenjem otvorenog vremena prešanja sa 45 s na 65 s koncentracija slobodnog formaldehida po jodometrijskoj metodi analize formaldehida porasla je za gotovo 1 mg, a spektrofotometrijska vrijednost također je porasla. Savojna čvrstoća opala je za 2 MPa, bubrenje je podjednako, a jedino je nešto veća čvrstoća raslojavanja. Povišenjem temperature prešanja za 10 stupnjeva (sa 180 oC na 190 oC) dolazi čak do povećanja koncentracije slobodnog formaldehida ploča iverica, a potom daljnjim povišenjem temperature prešanja dolazi do konstantnog opadanja koncentracije. Najmanja koncentracija slobodnog formaldehida je pri temperaturi prešanja od 210 oC. Sličan trend kretanja slobodnog formaldehida prisutan je kod obje metode analize formaldehida. Povećanje temperature došlo je do osjetnog povećanja čvrstoće raslojavanja, bubrenje je u svim slučajevima povišenja temperature nešto povećano. Savojna čvrstoća uglavnom je nešto niža. Produljeno vrijeme prešanja pozitivno utječe na smanjenje koncentracije slobodnog formaldehida ploča iverica. Koncentracija slobodnog formaldehida po jodometrijskoj metodi analize pala je s 9, 97 mg na 6, 36 mg HCHO/100 g a.s.t. Evidentan je osjetan pad savojne čvrstoće (sa 17, 10 MPa na 13, 17 MPa), te izrazito povećanje čvrstoće raslojavanja (sa 0, 18 MPa na 0, 37 MPa). Između spektrofotometrijske i jodometrijske metode analize slobodnog formaldehida jaka je korelacijska veza, a spektrofotometrijske vrijednosti uvijek su niže od jodomtrijskih. U pogledu savojne čvrstoće sve ploče zadovoljavaju zahtjeve savojne čvrstoće propisane normama HRN EN 312-2, a zahtjeve čvrstoće raslojavanja ne zadovoljavaju referentne ploče (A1 – B1 – C1). Ploče iverice izrađene s produljenjem vremena prešanja (A1 – B1 – C2) zadovoljavaju zahtjeve HRN EN 312-3 normi. Relativno niske vrijednosti tehničkih svojstava posljedica su modifikacije KF smola lignosulfonskim, što se uglavnom odražava na smanjenje mehaničkih svojstava, ali pozitivno djeluje na smanjenje emisije slobodnog formaldehida. Variranje tehnoloških parametara, otvorenog vremena prešanja, temperature prešanja i ukupnog vremena prešanja utječe na promjene svojstava ploča iverica, te je neophodno nastaviti istraživanja u pronalaženju optimalnih parametara prešanja, koji osiguravaju visoka mehanička svojstva ploča, nisko bubrenje, te ekološku besprijekornost ploča.

emisija formaldehida; modificirana smola; parametri prešanja

nije evidentirano