hrvatski

Grupni rad u nastavi biologije

Kompetencije koje danas učenicima trebaju za uspješan ulazak u svijet rada i cjeloživotnog učenja puno su više od samog usvajanja velikog broja činjenica. Pitanje na koje smo željeli odgovoriti je stječu li učenici grupnim radom u nastavi biologije bolje kompetencije i jesu li zadovoljniji nego frontalnim oblikom rada? Pri tome smo željeli utvrditi može li učenje koje je organizirano kao timski rad rezultirati višom razinom kompetencija i zadovoljstva učenika u odnosu na zadovoljstvo i kompetencije stečene frontalnim oblikom rada, te koliko se grupni rad koristi u nastavi biologije, kakav je stav učitelja prema njemu i koliko se oni koji bi ga trebali primjenjivati sami smatraju kompetentnim i osposobljenim za njegovo provođenje. Istraživanje je empirijsko i metodološki se zasniva na provedbi pedagoškog eksperimenta te prikupljanju podataka iz neposrednog odgojno obrazovnog rada. Istraživanje je provedeno na uzorku od 227 učenika drugih razreda koji su podijeljeni u kontrolnu skupinu (135 učenika) i eksperimentalnu skupinu (92 učenika). Zavisne varijable koje smo pratili su kompetencije učenika (uspjeh, razumijevanje, osposobljenost ) i zadovoljstvo učenika, a nezavisne dob, spol, prethodni uspjeh učenika (u predmetu), predznanje i kvocijent inteligencije. Koristili smo niz instrumenata ; Ravenove progresivne matrice, (za usklađivanje uzorka - proveo psiholog), anketa za profesore biologije, anketa za učenike, test za inicijalno ispitivanje predznanja, testovi za ispitivanje usvojenosti znanja. Rezultati pokazuju da ne postoji značajna razlika u postignućima učenika bez obzira na korišteni oblik rada u nastavi, ali postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu učenika načinom rada u nastavi.

modeli učenja; suradničko učenje; grupni rad; timski rad; kooperativno učenje

nije evidentirano