hrvatski

Arheološki pokazateji doseljenja Hrvata na istočni Jadran – problemi i perspektive

Doseljenje Hrvata na prostore istočnog Jadrana i šireg zaobalja jedno je od najkontroverznijih dijelova naše prošlosti. Stoljeća promišljanja iznjedrila su mnoge teorije koje su nastojale objasniti doseljenje i etnogenezu Hrvata. Njihova znanstvena vrijednost teorija kretala se u rasponu od vrlo ozbiljnih promišljanja do pseudoznanstvenih teza. Složeni proces doseljenja novoga stanovništva u ranome srednjem vijeku moguće je pratiti temeljem raznovrsne izvorne građe, međutim, u nedostatku nedvosmislenih povijesnih vrela, upravo se od arheologije očekuje veliki doprinos osvjetljavanju iznimno složenog povijesnog razdoblja obilježenoga zamiranjem antičkog načina života, seobama naroda i rađanjem nove povijesne epohe – srednjega vijeka. Pri tome se postavlja ključno pitanje je li moguće putem raščlambe materijalne ostavštine ranoga srednjeg vijeka prepoznati određene kategorije artefakata koji se izravno mogu povezati s novodoseljenim stanovništvom. Drugim riječima, potrebno je pokušati prepoznati one nalaze koji su novost u arheološkoj slici na našim prostorima, a za koje možemo pretpostaviti da ih sa sobom donosi nova populacija, svojim običajima i načinom života različita od kasnoantičkog autohtonog stanovništva. Međutim, pri tome se susrećemo s pitanjem do koje je mjere moguće dešifrirati arheološku informaciju jer je svaki arheološki nalaz zapravo samo djelić veće cjeline u kojoj je mogao funkcionirati na način koji danas ne možemo u potpunosti sagledati. Upravo su te nepoznanice tema izlaganja u kojem će se pokušati s arheološkog stajališta osvijetliti doseljenje Hrvata na istočnu obalu Jadrana. Nastojati će se pružiti uvid u stanje istraživanja te ukazati na doprinos arheologije u multidisciplinarnim istraživanjima.

Ranosrednjovjekovna arheologija; Slaveni/Hrvati; ritus incineracije; ritus inhumacije; ranosrednjovjekovni naseobinski nalazi

nije evidentirano