hrvatski

Služba zaštite na radu, istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj

Na identificiranom problemu nedostatka aktualnih spoznaja o problematici ustroja (organizacije) i rada službi zaštite na radu u poslovnoj praksi u Hrvatskoj, u skladu s obvezama iz Zakona o zaštiti na radu (N. N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08) utvrđena je potreba za empirijskim istraživanjem, te postavljen cilj i hipoteze istraživanja. Osnovni skup istraživanja čine sve poslovne organizacije u Hrvatskoj s više od 250 zaposlenih radnika, koje su obveznici ustroja službe zaštite na radu, ukupno njih 510. Metodom pismene ankete istraživanje je provedeno tijekom mjeseca veljače 2009. godine. Za obradu rezultata istraživanja korišteno je 135 vraćenih važećih anketnih upitnika, što čini 26, 47 % od osnovnog skupa, a koje su kao ispitanici ispunili voditelji službi zaštite na radu ili druge stručne odgovorne osobe za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji. Postignuta reprezentativnost uzorka istraživanja, po veličini i drugim značajnim karakteristika, omogućuje statistički valjane zaključke za cijeli osnovni skup istraživanja. Rezultati istraživanja ukazuju na problem organizacije zaštite na radu u velikim poslovnim organizacijama, jer obvezna služba zaštite na radu nije organizirana i ne radi u skladu sa svim zakonskim obvezama u većini (65, 18 %) poslovnih organizacija u Hrvatskoj, koje su obveznici njenog ustroja i rada. Porast ukupnog broja zaposlenih u poslovnoj organizaciji najznačajnije je statistički povezan i glavni je čimbenik porasta ukupnog broja zaposlenih u službi zaštite na radu, čiji je minimalni broj zakonski određen na tri stručnjaka zaštite na radu. U svega 8, 89 % poslovnih organizacija, što je velika manjina, službe zaštite na radu u poslovnoj praksi obavljaju samo poslove iz područja zaštite na radu, dok u preostaloj velikoj većini službe zaštite na radu obavljaju usporedo i poslove iz drugih područja zaštite, prvenstveno iz zaštite od požara i zaštite okoliša. U stručnom profilu zaposlenih u službi zaštite na radu, u kojem je ukupno gledajući najzastupljenija viša i visoka stručna sprema, stručni naziv u području sigurnosti prevladava među voditeljima službi zaštite na radu (57, 78 %), dok je među stručnjacima zaštite na radu (46, 77 %) i suradnicima u sastavu službe zaštite na radu (19, 56 %) u manjini. Prosječna ocjena rada službe zaštite na radu iznosi 3, 55 (na skali ocjena od 1 do 5), što je u području vrlo dobre ocjene, ali je u području ocjene dobar 42, 86 % pojedinačnih ocjena. Takve ocjene rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj ukazuju na potrebe i mogućnosti unapređenja rada službi zaštite na radu, u poslovnoj organizaciji i u suradnji službe zaštite na radu s vanjskim sudionicima iz sustava zaštite na radu. U manje od polovice (46, 15 %) poslovnih organizacija koje imaju uveden sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu po međunarodnoj smjernici OHSAS 18001 bitno je i poboljšano stanje sigurnosti na radu i rad službe zaštite na radu, što ukazuje na potrebu jačeg angažmana službe zaštite na radu za dosljednu praktičnu provedbu zahtjeva i načela menadžmenta sigurnosti na radu. Prosječna ocjena prijedloga za unapređenje rada službe zaštite na radu iznosi 3, 82 čime je u području vrlo dobre ocjene. Voditelji službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj većim ocjenama prioritet daju prijedlozima za tehnološku modernizaciju rada službe zaštite na radu, prvenstveno suvremenom informatizacijom, te potrebi stalnog stručnog usavršavanja svih zaposlenih u službi zaštite na radu.

organizacija; služba; voditelj; zaštita na radu

nije evidentirano