hrvatski

Različiti mehanizmi protutumorskog djelovanja novosintetiziranih derivata benzotiofena

Svakim danom se otkriva sve veći broj protutumorskih lijekova, a najobećavajuće rezultate daju lijekovi koji djeluju na staničnu DNK te na tubulin. Zbog toga su sintetizirani novi derivati piridin-amida i benzotiofen-naftiridona, te je istražen njihov potencijalni protutumorski učinak. Studije analize interakcija sa DNK pokazale su da se ciklički analozi interkaliraju unutar dvostruke uzvojnice. Zanimljivo, mala strukturna razlika među acikličkim derivatima utjecala je na različitu prirodu inetrakcija, jer je pokazano da se jedan derivat snažno veže za DNK u području malog utora, dok se drugi ne veže u biološki relevantnim uvjetima. Rezultati studije interakcija sa DNK preklapaju se sa antiproliferativnim učincima na rast nekoliko tumorskih staničnih linija, tj. MiaPaCa-2, HeLa, SW620, H460 i MCF-7. Svi su spojevi djelovali već u mikromolarnim koncentracijama. Antiproliferativna aktivnost praćena je promjenama u staničnom ciklusu, karakteriziranim zastojem u G2/M fazi. Analizom inhibicije topoizomeraze I utvrđeno je da ciklički derivati suprimiraju katalitičku aktivnost enzima. Snažan zastoj u G2/M fazi, te citotoksičnost spoja koji se ne veže na DNK sugerirali su mogući inhibitorni učinak na protein staničnog citoskeleta tubulin, što je potvrđeno korištenjem imunofluorescencije.

Protutumorski lijekovi; antiproliferativna aktivnost; DNK interakcije; stanični ciklus

nije evidentirano