hrvatski

Rod i nacija, očuvanje (i kreacija) nacionalnog identiteta kroz rodno diskriminacijsku nacionalističku politiku: slučaj Hrvatske iz devedesetih

U radu analizira se meñ uodnos roda, nacije i nacionalnoga identiteta. Argumentacija se izvodi na primjeru studije slučaja koja je u ovome radu Hrvatska. Na počecima svoje samostalnosti iz devedesetih, Hrvatska se suočila s tranzicijom iz totalitarnog nedemokratskog društva u demokratsko, ali i s potrebom konstrukcije nacionalnoga identiteta koji nije bio snažno ukorijenjen u društvo neopterećeno nacionalizmom i nacionalnim identitetom, u multinacionalnoj državi kakvom je bila Jugoslavija. Ta konstrukcija nacionalnoga identiteta ostvarena je putem tzv. povratka tradiciji, a u novome sustavu vrijednosti žena se svela na svoje reproduktivne funkcije, koje su imale biti u službi nacionalističke politike etničke reprodukcije. Hrvatska politička misao nije u prošlosti bila etnički nego civilno odreñ ena te je stoga nacionalistička vrhuška tim više za cilj imala nacionalizirati društvo i usaditi mu osjećaj vjekovne želje za samostalnošću. Rod je u tome imao ključnu ulogu. Tek s političkim promjenama iz 2000. godine nastupa novo razdoblje meñ utim, posljedice ove radikalne nacionalističke politike osjećaju se i danas u stavovima grañ anstva, koje ženu i dalje vidi u tradicionalnoj ulozi i u privatnoj sferi.

rod; nacija; nacionalni identitet; nacionalizam; žena; reprodukcija

nije evidentirano