hrvatski

Kliničke manifestacije u bolesnika sa cistom pinealne žlijezde – naša iskustva

Pinealne ciste su ne-neoplastične glijalne ciste, kod kojih se mikroskopskim pregledom otkriva unutarnji sloj gliotičnog tkiva, intermedijarni sloj parenhimskog tkiva, te vanjski sloj vezivnog tkiva. Većina cista promjera 2-15 mm su asimptomatske, otkrivaju se u čak 40% slučajeva tek na obdukciji. Simptomi se uglavnom pojavljuju u bolesnika sa cistama većim od 15 mm kada, zbog kompresije na okolne strukture (gornji kolikuli lamine kvadrigemine i Sylvijev akvedukt), dovode do pojave hidrocefalusa ili kliničkih simptoma poput glavobolje, vrtoglavice, mučnine, povraćanja, dvoslika, epilepsije, hemipareze, oftalmoplegije i Parinaudovog sindroma. Pinealna žlijezda secernira hormon melatonin (sintetiziraju ga pinealociti iż prekursora triptofana), za koji je dokazano da je involviran u mehanizme epileptogeneze (antikonvulzivna svojstva) i spavanja. Brojne kliničke studije pokazale su da je primjena melatonina reducirala učestalost epileptičkih napada i poboljšala san. Za melatonin je također dokazano da utječe na prag boli i povećava antinociceptivni učinak opioida. U skladu s tim rezultati nedavnih istraživanja ukazuju da glavobolja i epileptičke atake povezane s pinealnim cistama, neovisno o njihovoj veličini (kada nije prisutan kompresivni učinak), mogu biti uzrokovane reduciranom sekrecijom melatonina. Ovo stajalište podržava pozitivan učinak melatonina kao profilaktičkog lijeka za glavobolju, pogotovo migrenu i „ cluster glavobolju” . Od 1992. god do 2009. god. u Klinici za neurologiju i neurokirurgiju KBC-a Zagreb obrađeno je 84 bolesnika (55 Ž, 29 M), srednje životne dobi 30.08 ± ; 13.93 god., kod kojih je na MR-u mozga opisana promijenjena struktura pinealne žlijezde – u 70 bolesnika (83.4%) radilo se o cistama, promjera od 4 do 19 mm, a u 14 bolesnika (16.67%) o ekspanzivnom procesu. Od svih obrađenih bolesnika u samo 14 opisan je kompresivni učinak na okolne strukture, dok je 4 bolesnika s ekspanzivnim procesom pinealne žlijezde razvilo hidrocefalus. Operativnom liječenju podvrgnuto je 70 bolesnika, uključujući sve bolesnike s ekspanzivnim procesom. PHD analiza otkrila je da se radilo o pinealocitomima u 9 slučajeva, pinealomima u 2 slučaja, pinealoblastomima u 2 slučaja, teratomu u 1 slučaju, u ostalim slučajevima potvrđena je cista pinealne žlijezde. Kliničke manifestacije u našoj grupi bolesnika bile su: a/ disritmičke glavobolje (poglavito migrenozne glavobolje) i b/ epileptičke atake tipa absence I. Svi bolesnici žalili su se na glavobolju, a također napominjeno da se u nekih bolesnika koji su upućeni u našu Kliniku zbog glavobolje tek anamnestički i heteroanamnestički naknadno saznalo za atake tipa absence I. Epileptičke atake dijagnosticirane su u 32 bolesnika (38%), a u nekih bolesnika osim ataka tipa absence I prezentirale su se i drugim kliničkim fenotipovima: mioklonizmi, grand mal atake, elementarne parcijalne atake, te kompleksne parcijalne atake temporalnog i u jednom slučaju frontalnog ishodišta. Zajedničko u obje grupe bolesnika bio je isti EEG uzorak – paroksizam šiljak-val kompleksa brže varijante, s ili bez lateralizacije. U naših bolesnika nije rađeno mjerenje razine melatonina u krvi. Prema našim saznanjima ovo je prva sistematska retrospektivna analiza kliničke povezanosti epilepsije i glavobolje u bolesnika sa cistama pinealne žlijezde u Hrvatskoj. U svih naših bolesnika ciste pinealne žlijezde bile su patofiziološki povezane s glavoboljama, poglavito migrenama. Bitno je napomenuti da se čak 38% bolesnika prezentiralo i različitim kliničkim fenotipskim oblicima epileptičkih ataka, poglavito u vidu absence tipa I, a veći dio njih nije u podlozi imao kompresivni učinak ciste ili hidrocefalus koji bi etiološki mogli povezati s epileptičkim atakama. Naši rezultati govore u prilog rezultatima dosadašnjih kliničkih studija, prema kojima bi poremećena sekrecija melatonina, kao antikonvulzivnog agensa, mogla biti involvirana u patogenezi nastanka epileptičkih ataka. U tom smislu potrebne su daljnje prospektivne kliničke studije. U zaključku bismo željeli naglasiti da svim mlađim bolesnicima koji se javljaju sa simptomima glavobolje, a imaju specifičan EEG uzorak, ili se prezentiraju epileptičkim atakama bilo kojeg kliničkog fenotipa (poglavito absence tip I i mioklonizmi), obavezno treba učiniti MR mozga (3T) s osvrtom na pinealnu regiju.

pinealna cista; epilepsija; glavobolja

nije evidentirano