hrvatski

Oštećenja i tehnologije zaštita tala hrvatske – otvorena pitanja

Kao uvjetno obnovljiv prirodni resurs, tlo ima presudan utjecaj na održivi razvoj svjetskog gospodarstva, napose održive poljoprivrede i zaštitu okoliša. Kao „ medij interakcije“ svih sfera, pedosfera ima brojne uloge: proizvodna (primarna proizvodnja organske tvari – hrane za ukupnu biosferu na Zemlji, izvor sirovina – vode, građevinskog materijala, rudnih sirovina), ekološko – regulacijska (klimatsko-regulacijska – izvor emisije plinova staklenika, razgradnja biljnih i drugih životnih ostataka - receptor, akumulator i transformator tvari i energije, detoksikator, univerzalni filtar za vodu, snažan pufer sustav za ublažavanje stresa), biološko regulacijska (početna i završna točka brojnih bioloških kruženja, rezervat gena i temelj biološke raznolikosti), prirodno-skladišna (biljna hranjiva, voda, toplinska energija - otpad), prostorna (prostor za život i sve djelatnosti čovjeka ; poljoprivredu i šumarstvo, oblikovanje prirodnog i kulturnog krajobraza, industriju, transport, stanovanje i rekreaciju, odlaganje otpada), konzervacijsko-arhivska (geološki, pedološki, paleontološki i arheološki materijal). Tlo je ključni medij za održavanje ravnoteže u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima, uključujući poljoprivredne (agro-) i šumske (silvi-) ekosustave. O značaju te uloge govori podatak da 95% naše hrane daje tlo pa dakle o kakvoći tla zavisi sigurnost opskrbe (Food security) i zdravstvena ispravnost hrane (Food safety), kao pokazatelji kakvoće života. Poljoprivreda i šumarstvo zajedno koriste preko 90% kopnene površine Hrvatske, a oko 90% površine EU-27. U radu su opisane uloge tla i prikazana zastupljenost raznih tipova tala u pedosferi Hrvatske i klasifikacija oštećenje tala prilagođena DPSIR konceptu, kao i smjernice tehnologija zaštite tla. Prostorna uloga tla uključuje i zbrinjavanje otpada. Godišnja proizvodnja otpada u EU je oko 2x1012kg (dvije Gt-milijarde tona), 3, 5x103kg po glavi, ili oko 2 kg/m2, s trendom rasta od 10% godišnje, dok Hrvatska proizvodi 13, 2x106kg otpada godišnje ili 2, 97.103kg po glavi, a 0, 23 kg/m2. Zbrinjavanje otpada na tlu i u tlu ima za učinak da tlo – pedosfera postaje sakupljač – akumulator i izvor emisije brojnih organskih i anorganskih onečišćenja u ostale sfere: biosferu, atmosferu i hidrosferu, uzrokujući poremećaje u tim sferama. Podaci su neumoljivi: tlo ne može izdržati pritiske kojima je izloženo, a napose one koji mu prijete! Stoga je nužna promjena načina mišljenja i holistički pristup, koji uzima u obzir „ cjelovit ciklus proizvoda ili procesa“ i učinke u svim stadijima ; od sirovina - resursa angažiranih za proizvodnju, same proizvodnje, transporta, do održive potrošnje i resursa nužnih za zbrinjavanje krajnjih ostataka neupotrebljivih za bilo koje druge svrhe. Obećavajući je koncept na sceni u EU-27 pod nazivom „ Life Cycle Thinking - LCT“ ili „ Promišljanje cjelovitog ciklusa - PCC u lancu ; proizvodnja– potrošnja-zbrinjavanje-PPZ. Taj pristup u poljoprivredi otvara put reviziji sustava gospodarenja i prihvaćanje Prilagodljivog sustava gospodarenja, što znači odbacivanje stereotipa i prilagodba prilikama ; poljoprivredne regije, užeg uzgojnog poručja, tipa tla i parcele, reafirmaciju čvrstih plodoreda i reduciranje obrade tla - do potpunog izostavljanja.

Uloge tla; Klasifikacija oštećenja tala; Zaštita tla; Prilagodljivi sustav gospodarenja - PSG

nije evidentirano