hrvatski

Temeljni demografski pokazatelji hrvatskoga pograničnog pojasa

U radu se hrvatskim pograničnim pojasom smatra područje svih općina i gradova koje je 2001. godine na kopnu graničilo s jednom od susjednih država. Promatrani je pojas u trenutku posljednjega popisa stanovništva obuhvaćao 23% od ukupnog broja općina i gradova. Položaj na granici može negativno utjecati na mnoge funkcije i sadržaje u naselju, pa tako postati i zapreka demografskom razvoju. S druge strane, pogranični položaj može neko naselje odnosno grad staviti u prednost pred drugim gradovima, smještenima više u središte nacionalnog područja, pa tako donijeti i potaknuti demografski razvitak. Stoga se u radu razmatra promjena broja stanovnika pograničnog pojasa prema svim međupopisima između 1900. i 2001. godine. Osim promjene broja stanovnika u radu su analizirane i promjene u dobnoj strukturi stanovništva između 1981. i 2001. godine. Zbog različite geneze i vremenskog nastanka hrvatskih granica analizirane promjene prikazane su i na razini šest manjih cjelina. Te cjeline čine pogranični pojasevi prema Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji, dok je pogranični pojas prema Bosni i Hercegovini (kao najduži) raščlanjen na tri manja pojasa: sjeverni ili slavonski, središnji ili banovinsko-kordunsko-lički te južni ili dalmatinski.

Hrvatska; stanovništvo; pograničje

nije evidentirano