hrvatski

Kurikulum sata razrednog odjela u primarnom obrazovanju

Sat razrednog odjela u Hrvatskoj u osnovnoj školi ubraja se, pored obaveznih i izbornih predmeta, u ostale oblike neposrednog odgoja. Organizira ga razredni učitelj u razrednoj nastavi ili razrednik u predmetnoj nastavi prema pripremljenom planu jedan sat tjedno. Predmet ovog istraživanja je bio sat razrednog odjela u osnovnoj školi. Analizirano je mjesto te pedagoške aktivnosti u povijesti hrvatske obvezne škole, te u nekim alternativnim pedagogijama i školama (Montessori, Freinet, Steiner). Izvršena su i određena empirijska neeksperimentalna istraživanja današnje pedagoške prakse u osnovnoj školi u Hrvatskoj. Za potrebe istraživanja izrađen je originalan program za sate razrednog odjela u primarnom obrazovanju. Iz tog programa ostvareni su dijelovi koji se odnsoe na 3. i 4. razred. To znači da su organizirane i aktivnosti na mijenjanju te prakse (akcijsko istraživanje s jednim razrednim odjelom). Razultati toga akcijskog istraživanja su također prikazani u ovom radu. Osim provjere funkcionalnosti kreiranog programa cilj je empirijskog neeksperimentalnog istraživanja bio ispitati razlike u mišljenjima učiteljica i učitelja o kurikulumu sata razrednog odjela s obzirom na godine staža ; zatim ispitati razlike u mišljenjima učiteljica i učitelja o kurikulumu sata razrednog odjela s obzirom na školsku spremu (visoka ili viša sprema) ; te istražiti mogućnosti promjena i poboljšanja kurikuluma sata razrednog odjela u primarnom obrazovanju. Ispitano je 157 učiteljica i učitelja primarnog obrazovanja. U uzorak su uključene učiteljice i učitelji s područja središnje kontinentalne Hrvatske (Zagreb, Bjelovar, Varaždin, Koprivnica, Karlovac). Za anketiranje je konstruiran Upitnik sastavljen po modelu Likertove skale koji sadrži 23 tvrdnje koje se odnose na organizaciju sata razrednog odjela u području primarnog obrazovanja u Hrvatskoj, a koje pokrivaju 23 zavisne varijable Za svaku varijablu prikazani su deskriptivni podaci (aritmetička sredina i standardna devijacija) – općenito i po grupama ispitanika (prema radnom stažu i prema školskoj spremi). Razlike između učitelja/učiteljica u mišljenjima o satu razrednog odjela (prema radnom stažu) testirane su jednosmjernom analizom varijance. Na temelju rezultata istraživanja utvrđeno je da se učiteljice i učitelji razlikuju u stavovima o važnim varijablama u svezi organizacije sata razrednog odjela. Većina tih razlika nije i statistički značajna osim u nekoliko slučajeva. Kada su u pitanju razlike u stavovima s obzirom na školsku spremu učiteljica ili učitelja nađena je statistički značajna razlika u procjeni varijabli broj 4, 17, i 21, odnosno ispitanici se razlikuju statistički značajno glede procjene bavljenja izostancima učenika iz škole (4), izbjegavanjem organiziranja sata razrednog odjela (17) te analiziranje ponašanja učenika na satu razrednog odjela (21). S obzirom na godine staža nađene su statistički značajne razlike kod varijabli broj (17) izbjegavanje organiziranja sata razrednog odjela, (19) osposobljenost tijekom studija za vođenje sata razrednog odjela te, (23) informiranost o literaturi za rad na satu razrednog odjela). Inspekcija rezultata u tablicama pokazuje da stariji učitelji više zanemaruju ili izbjegavaju organiziranje sata razrednog odjela, a to je u skladu s nađenim razlikama u stavovima s obzirom na školsku spremu. Naime, većina mlađih učiteljica i učitelja je završila visokoškolski diplomski učiteljski studij. Ukupna analiza prikupljenih rezultata upućuje na zaključak da učiteljice i učitelji ne vladaju važnim kompetencijama za upravljanje razrednim odjelom i za organiziranje sata razredog odjela, te da na učiteljskim studijima treba uvrstiti i aktivnosti koje će pridonijeti stjecanju takvih kompetencija.

sat razrednog odgoja; primarno obrazovanje; upravljanje razredom; pozitivna disciplina; alternativne škole

nije evidentirano