hrvatski

Srednji grad i lokalna samouprava - hrvatski primjer

Reforme lokalne samouprave bile su često loše improvizacije. Čak i kad se slutilo što treba učiniti, to se nije, zbog nedostatka volje ili sredstava svejedno, konzekventno i uporno činilo. Problem nije jednostavan i ponovno treba na to upozoriti. Prevladan komunalni sustav, osim evidentno negativnih tehničkih posljedica – monotipske nefleksibilnosti i velikih osnovnih jedinica – radi ideologizacije sustava jednom nastalu pogrešku, budući da su iza nje stajali politički i ideološki razlozi, nije mogao ispravljati. Zbog toga se vremenom gomilalo sve više nelogičnosti teritorijalnih razgraničenja, problema unutarnjeg ustrojstva općinskih uprava. Tome treba dodati i nestabilnost upravnih struktura i lošu selekciju kadrova za funkcije u lokalnoj samoupravi. Ideološka fantazma nije imala samo negativne učinke. Ona se nadogradila na ideje o lokalnoj autarkičnosti i autohtonosti koje su stalno žive u hrvatskoj političkoj i društvenoj povijesti. Iako se nije pozivalo na tradiciju, već na ideologiju, ispod deklaracija ideologije probijao se interes očuvanja tradicije. Živost političke mobilizacije na lokalnim akcijama, samodoprinosima, nije bila posljedica vjere u neko daleko i maglovito idejno-političko opravdanje, već tradicija samopomoći i oslanjanja na lokalnu zajednicu. Čini se da je sustav decentralizacije, ma koliko u političkom smislu bio manipulacija i krinka, ublažio posljedice koje bi izazvala stihijska urbanizacija, metropolizacija i industrijalizacija. U sva tri elementa sustava: i u ciljevima i funkcijama, i u odnosima, i u metodama rada moralo je doći do promjena. U funkcijama: novi sustav, nova politička elita, novi politički interesi ponovno su formulirali ciljeve. U odnosima: moralo se napustiti načelo jedinstvenosti modela i načelo autarkije struktura. To je značilo da treba napustiti iluziju autarkičnosti u korist (iluzije?) hijerarhijske monolitnosti. U metodama: to je značilo da ubrzano treba modernizirati tehnološki temelj ustroja i promijeniti načela rada. Najviše su se ipak promijenili ljudi. Jedan od glavnih problema koji se želio ispraviti reformom lokalne samouprave bio je problem veličine lokalnih jedinica te, s tim u svezi, i problem regionalnog srednjeg sloja. Nekadašnja općina bila je jednostavno prevelika. Danas imamo oko 120 gradova i 536 općina, najmanje tri puta više od onog broja prema kojem je stvoren model institucija i nadležnosti lokalne samouprave. Promjene trebaju i one su nužne. Zalažem se da reforma bude usmjerena na poboljšanje i postupni institucionalni inženjering te za to da tehnička priprema započne odmah.

srednji gradovi, lokalna samouprava

nije evidentirano