hrvatski

Turizam

U Međimurju se turizam počeo razvijati 60-ih godina prošlog stoljeća, s dva naglašena segmenta, a to su tranzitni i lovni turizam. Tada je počela i turistička polarizacija Hrvatske na primorski i kontinentalni dio, koja traje do danas. Udio Međimurja u takvom turističkom ''kolaču'' Hrvatske iz 2006. godine, nalazimo samo u tragovima, primjerice, broj postelja 581, broj dolazaka 21.960 i broj noćenja 50.177. Prijelaz na tržišnu ekonomiju u 90-im godinama, afirmacija privatnog vlasništva i, osobito u novije vrijeme, pridavanje veće važnosti poljoprivrednom sektoru i razvoju ruralnih područja , radikalno su promijenili odnos prema razvoju hrvatskog kontinentalnog turizma. Pretežiti broj hrvatskih kontinentalnih regija (županija) i mikroregija (gradova i općina) za razvoj svog ruralnog prostora, u pravilu, određuju dva strateška sektora, poljoprivredu sa šumarstvom te turizam. Iskustva iz pretežno spontanog razvoja turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u posljednjih 15-ak godina pokazala su da je razvoj ruralnog turizma duboko vezan uz cjelokupni razvoj ruralnog prostora, organizaciju poljoprivredne proizvodnje, kvalitetu (ekonomsku, društveni i okolišnu) života njegovih stanovnika, osobito seljaka. Pritom je najveći problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta (mala seljačka gospodarstva). S obzirom na turističke resurse, osobito na turističku atrakcijsku osnovu te na trendove na europskom turističkom tržištu, razvoj međimurskog turizma osobito će se oslanjati na razvoj poljoprivrednog sektora Međimurja.

ruralni razvoj, turizam, Međimurska županija

nije evidentirano