hrvatski

Horizontalna raspodjela zooplanktona u poribljenom rukavcu rijeke Krapine

Istraživanja zooplanktona u rukavcu rijeke Krapine provedena su u razdoblju od siječnja do lipnja 2008. godine na dvije postaje. U zoni slobodne vode u središnjem dijelu rukavca bila je postaja PL, dok je u litoralnoj zoni s emerznim makrofitima bila postaja PLL. Sezonske i prostorne promjene strukture zooplanktona razmatrane su na organizmima iz skupina kolnjaci (Rotifera), rašljoticalci (Cladocera) i veslonošci (Copepoda). Istraživanje je provedeno u zimskom razdoblju bez emerzne vegetacije te u proljetnom razdoblju s razvijenom emerznom vegetacijom. Osnovna hipoteza u ovom radu bila je da prozirnost vode i pojas emerzne vegetacije utječu na kvalitativni i kvantitativni sastav zooplanktona u zoni slobodne vode i u litoralnoj zoni. Ciljevi istraživanja bili su sljedeći: 1. utvrditi sezonske promjene kvalitativnog i kvantitativnog sastava zooplanktona između dviju postaja ; 2. analizirati prostorne i sezonske promjene trofičkih skupina zooplanktona između dviju postaja ; 3. analizirati sezonske promjene i utjecaj fizičko-kemijskih parametara, nutrijenata te izvora hrane na strukturu zooplanktona. U sastavu zooplanktona, na postaji PL, nađeno je 19 svojti Rotifera i po 4 svojte Cladocera i Copepoda, dok je na postaji PLL nađeno 23 svojte Rotifera, 3 svojte Cladocera i 4 svojte Copepoda. Rotifera su na obje istraživane postaje razvijali najbrojnije populacije (97 do 1638 jed/L na postaji PL, 23 do 5666 jed/L na postaji PLL) čemu su najviše pridonijele vrste rodova Keratella i Polyarthra. Između istraživanih postaja fizičko-kemijsko čimbenici nisu se statistički značajno razlikovali (p>0, 05), dok su statitstički značajne razlike (p<0, 05) između postaja zabilježile sljedeće trofičke skupine: Rotifera mikro- i makrofiltratori te Crustacea mikrofiltratori. Veća brojnost organizama u zoni slobodne vode rezultat je: prvo, slabe prozirnosti vode, koja je negativno utjecala na predatorski pritisak od strane vizualnih predatora (riba) ; drugo, uskog pojasa emerznih makrofita s jednostavnim stabljikama koje nisu pružale veliku raznolikost mikrostaništa za zaklon ili hranu. Rezultati ovog rada ukazuju da je prozirnost vode u najvećoj mjeri utjecala na promjene abiotičkih i bioičkih čimbenika u rukavcu rijeke Krapine te da zona emerzne vegetacije nije neizostavno područje veće brojnosti i raznolikosti vrsta. Pored navedenih čimbenika, temperatura i ponuda hrane također su utjecali na strukturu zooplanktona.

emerzna vegetacija; prozirnost vode; zooplankton; predacija riba

nije evidentirano