hrvatski

Čitanje i fonološka obrada u prijevremeno rođene djece

Cilj ovoga istraživanja je ispitati razinu jezičnih znanja (fonoloških, morfoloških, sintaktičkih) i čitanja kod prijevremeno rođenih desetogodišnjaka i njihovih kontrolnih parova rođenih na termin. Većina rezultata sličnih istraživanja u svijetu navodi prijevremeno rođenje kao razlog povećanom riziku za teškoće i poremećaje čitanja vežući ih uz nedostatna morfosintaktička znanja i teškoće u fonološkoj obradi. Još nije bilo takvih istraživanja u hrvatskom jeziku. Stoga je svrha rada utvrđivanje obilježja veze bioloških varijabli (GD, PM, APGAR indeks) i jezičnih varijabli (fonološka obrada, morfologija, sintaksa) s razinom usvojenosti tehnike čitanja i razumijevanja pročitanoga. Uzorak sačinjava 68 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: 34 djece u skupini prijevremeno rođenih (s manje od 37 tjedana GD) i 34 djece u kontrolnoj skupini (rođenih na termin). Ispitanici se razlikuju po trajanju gestacije, a izjednačeni su po dobi, spolu, obrazovanju majke i razredu koji pohađaju. Kronološka dob ispitanika u vrijeme ispitivanja je bila deset godina. Grupa prijevremeno rođenih je postizala statistički slabije rezultate na zadacima za ispitivanje fonološke svjesnosti i fonološkoga radnog pamćenja. Teškoće fonološke svjesnosti su prisutne na najzahtjevnijim zadacima premještanja fonema, ali i na lakšim zadacima glasovne analize. Podaci upućuju na usporeniji razvoj fonološke svjesnosti koja u mnogome određuje napredovanje prema automatizaciji čitanja i uspješnom razumijevanju pročitanoga. Teškoće fonološke svjesnosti, niža razina kvalitete i smanjen kapacitet radnoga pamćenja negativno utječu na uredan razvoj jezika i čitanja. Regresijska analiza potvrđuje postojanje prediktivnosti bioloških varijabli za rezultate na zadacima za ispitivanje fonološke obrade što može upućivati na neurološku podlogu teškoća. Rezultati analize potvrđuju postojanje statistički značajnih razlika između skupina ispitanika na zadacima za ispitivanje morfologije i sintakse u korist ispitanika rođenih na termin. U skupini prijevremeno rođenih je bilo više djece koja su imala teškoće na zadacima za ispitivanje derivacijske morfologije, otkrivanja i ispravljanja pogrešnih nastavaka, razumijevanja složenih sintaktičkih struktura i slaganja rečenica. Regresijska analiza potvrđuje prediktivnost perinatalnih čimbenika za morfosintaktička znanja zbog čega možemo postaviti sumnju na biološku podlogu navedenih teškoća. Rezultati ispitivanja čitanja (liste logatoma, izolirane riječi, tekst, razumijevanje pročitanoga), prema statističkoj analizi, potvrđuju postojanje značajnih razlika u korist kontrolnih ispitanika. Na varijabli vrijeme čitanja nije bilo razlika između ispitivanih skupina. Regresijska analiza potvrđuje prediktivnost bioloških varijabli prema varijablama čitanja što potvrđuje značaj neurobiološke podloge za uredan tijek usvajanja vještine čitanja. U skupini prijevremeno rođenih su varijable fonološke obrade prediktivne za većinu rezultata na zadacima čitanja što upućuje na nižu razinu automatizacije čitanja. Potvrđena je prediktivnost morfosintaktičkih varijabli za većinu varijabli čitanja u skupini djece rođene na termin, za razliku od prijevremeno rođenih kod kojih nije moguće predvidjeti rezultate razumijevanja pročitanoga prema morfosintaktičkim znanjima. Kvazikanonička korelacija je potvrdila postojanje zajedničkih sastavnica bioloških varijabli s varijablama fonološke obrade i čitanja u obje skupine ispitanika. Postojanje zajedničkih sastavnica između varijabli fonološke obrade i varijabli čitanja, te morfosintaktičkih varijabli i varijabli čitanja je potvrđeno samo u skupini djece rođene na termin. Prema rezultatima možemo zaključiti kako je dio prijevremeno rođenih desetogodišnjaka izložen većem riziku nastanka jezičnih teškoća koje u pravilu rezultiraju teškoćama čitanja i razumijevanja pročitanoga. Jedan dio prijevremeno rođenih je postizao rezultate koji su u rangu najboljih u kontrolnoj skupini zbog čega možemo reći kako dio prijevremeno rođene djece ima uredan jezični razvoj koji omogućava usvajanje čitanja bez teškoća. Rezultati potvrđuju potrebu logopedskog praćenja neurorizične djece od najranije dobi u cilju preveniranja ili ublažavanja teškoća jezika, govora, čitanja i pisanja.

prijevremeno rođenje ; čitanje ; jezik ; fonološka obrada ; logopedska intervencija

nije evidentirano