hrvatski

Institucijski digitalni repozitoriji: moguće rješenje problema trajne pohrane i pristupa znanstvenim radovima

Znanstveno komuniciranje i znanost mijenjaju načine svojega djelovanja pod utjecajem informacijske i komunikacijske tehnologije. Promjene su vidljive u broju novih online časopisa dostupnih na Internetu, broju znanstvenih radova koje njihovi autori objavljuju i čine dostupnima na osobnim Web stranicama, broju međunarodnih konferencija koje se svakodnevno pojavljuju, broju znanstvenika koji međusobno komuniciraju uz pomoć Interneta, broju novih oblika informacijskih izvora na Internetu itd. Postojeći načini komuniciranja znanstvenika i objavljivanja znanstvenih radova pokazali su se neadekvatnima zbog svoje sporosti i brojnih ograničenja u pristupu. Porastom broja znanstvenih radova u digitalnom obliku, javila se potreba za osnivanjem nove vrste digitalnih arhiva - digitalnih repozitorija koji bi uz recenzirane i objavljene znanstvene radove u časopisima pohranjivali i knjige, disertacije, nastavne materijale i podatke znanstvenih istraživanja. Jedna od postojećih vrsta digitalnih repozitorija su institucijski digitalni repozitoriji koji imaju priliku postati jednim od najvažnijim informacijskih izvora informacija za potrebe znanosti i obrazovanja. Ipak, njihovo osnivanje i rad prate pravni, ekonomski, tehnički i drugi problemi. Razvojem digitalnih repozitorija u sklopu sveučilišta, znanost dobiva šansu približiti se rješenju problema trajne pohrane i slobodnog pristupa rezultatima svojim aktivnosti.

znanstveno komuniciranje; digitalni repozitoriji; e-znanost

nije evidentirano