hrvatski

Zadarski hagiografski ciklus: Hagiografska analiza latinskih legendi o sv. Anastaziji i sv. Krizogonu

Studija je podijeljena u tri tematska dijela. Prvi je dio pregled povijesti najranijeg kulta ranokršćanskih mučenika sv. Anastazije i Sv. Krizogona (1.–3. poglavlje). Drugi dio (4.–6. poglavlje) posvećen je začetcima kulta i zadarskom odrazu „univerzalne hagiografije“ dvoje mučenika (Passio S. Anastasiae). Treći dio (7.–8. poglavlje) obrađuje „mjesnu hagiografiju“ –zadarske legende o prijenosu (Translatio Beati Grisogoni i Translatio Sanctae Anastasiae). U prvom je poglavlju (Izvorišta kulta: Sirmij i Akvileja, o.305.–o.450.) ocrtana povijest kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona između njihova pogubljenja početkom 4. st. i oblikovanja „kanona“ njihovih hagiografija, odnosno „implantacije“ njihova kulta u Carigrad i Rim u drugoj polovici 5. st. Drugo je poglavlje (Oblikovanje kulta: Carigrad i Rim, o.450–o.850.) posvećeno ključnom razdoblju oblikovanja kulta te je kronološki omeđeno vremenom prijenosa relikvija/kulta u dvije prijestolnice u 5. st. i početka snažnog širenja njihove hagiografije i kulta. Treće poglavlje (Passio Anastasiae: problemi podrijetla i najranije tekstualne transmisije) posvećeno je zajedničkoj pasiji sv. Anastazije i sv. Krizogona. U tom kontekstu naglasak je stavljen na uočavanje postojećih varijanti te legende, određivanju odnosa između njezinih latinskih i grčkih redakcija, te nastojanju da se odredi vrijeme i okolnosti njezina nastanka. Četvrtim poglavljem (Podrijetlo i počeci kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru) zaokružuje se povijesni pregled te se podatci o kultu dvoje mučenika u kasnoj antici povezuju s poviješću njihova štovanja u ranosrednjovjekovnom Zadru. Peto poglavlje ('Codex Filippi' i najstarija zadarska redakcija PA) usmjereno je raščlambi temeljnih kodikoloških, paleografskih i ikonografskih problema vezanih uz nedavno otkriveni Cod. Filippi i u njemu sačuvane najstarije zadarske redakcije PA. U šestom poglavlju (Cod. Filippi i ostale zadarske redakcije PA) uspoređuju se različite zadarske redakcije PA te se razmatra teza o postojanju starijeg sloja zadarske hagiografije vezane uz dvoje gradskih zaštitnika. Sedmo poglavlje (Translatio Beati Chrysogoni) posvećeno je hagiografskoj predaji o pronalasku tijela sv. Krizogona u zadarskoj okolici koja koja tek iščekuje temeljito proučavanje. Osmo poglavlje (Translatio S. Anastasiae) najvećim je dijelom posvećeno tekstualnoj raščlambi odabranih pripovjednih elemenata iz TSA.

Hagiografija; Zadar; sv. Anastazija; sv. Krizogon

nije evidentirano