hrvatski

Relacije vjerovanja u imanentnu i ultimativnu pravdu s generaliziranim očekivanjima u pogledu budućnosti

Istraživanja relacije vjerovanja u pravedan svijet (VUPS) s dobrobiti i mentalnim zdravljem polaze od bazične pretpostavke da je VUPS adaptivno jer omogućuje pojedincu da svijet u kojem živi doživljava kao uređen, predvidljiv, smislen i dobronamjeran. U istraživanju povezanosti mjera VUPS s indikatorima dobrobiti i mentalnog zdravlja u različitim skupinama ispitanika najkonzistentnije je potvrđena pozitivna veza između VUPS i zadovoljstva životom. Veze s drugim indikatorima dobrobiti razmjerno su manje ispitivane, a nalazi nisu uvijek konzistentni. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati relacije vjerovanja u imanentnu pravdu (VIP) i ultimativnu pravdu (VUP) s mjerama optimizma, pesimizma i nade. Naime, uz osnovno uvjerenje o zasluženosti ishoda (VIP), vjerovanje u pravedan svijet ima i drugu dimenziju koja se odnosi na očekivanje pravednih kompenzacija u bližoj ili daljoj budućnosti (VUP). Za razliku od VIP koje je osjetljivije na opaženu nepravdu, VUP omogućuje pojedincu da otrpi nepravde, a da ne odustaje od fundamentalnog vjerovanja u pravednost. Dosadašnja istraživanja relacije VUP i VIP s dobrobiti ukazuju na adaptivnu funkciju VUP. Istraživanje koje će biti prikazano u ovom radu provedeno je u skupini od 117 studenata Sveučilišta u Zadru. Kao mjere navedenih konstrukata korištene su Skala vjerovanja u imanentnu i ultimativnu pravdu, Skala optimizma – pesimizma, Skala nade. U skladu s pretpostavkama o adaptivnoj funkciji VUP, utvrđene su značajne pozitivne korelacije između subskale VUP i mjera optimizma i nade dok VIP nije u značajnim korelacijama s navedenim mjerama. Nisu utvrđene značajne korelacije ovih vjerovanja sa pesimizmom. Dobiveni rezultati diskutiraju se u terminima nekih novijih tumačenja prirode i dimenzionalnosti konstrukta VUPS.

imanentna pravda; ultimativna pravda; optimizam; pesimizam

nije evidentirano