hrvatski

Utjecaj različitih načina držanja i smještaja gravidnih nazimica na broj oprasene i odbijene prasadi

Pri intenzivnom načinu držanja svinja u objektima zatvorenog tipa s težnjom za maksimalnom proizvodnjom, građa staje, ventilacijski sustav i dobar mikroklimat u njima su jedan od bitnih preduvjeta za uspješnu i ekonomičnu proizvodnju. Ovaj imperativ suvremene proizvodnje moguće je ostvariti samo onda ako su između ostalog životinjama osigurani povoljni higijenski i mikroklimatski uvjeti u sredini gdje oni borave. Stoga je i cilj ovog rada bio istražiti utjecaj različitih načina držanja i smještaja gravidnih nazimica različitih pasmina na mikroklimatske čimbenike u objektu, te pronaći interakciju između mikroklimatskih čimbenika i vrste poda i broja oprasene i odbijene prasadi u farmskoj proizvodnji. Istraživanja su obavljena na svinjogojskoj farmi "Fond" pokraj Đakova. Ispitivanje je obuhvatilo 782 nazimice, i to 225 nazimica velikog jorkšira, 297 nazimica švedskog landrasa i 260 nazimica njihovih međusobnih križanki. Ispitivanje je obuhvatilo prva prasenja navedenih nazimica u razdoblju od 1. siječnja 1993. godine do 31. prosinca 1997. godine. U navedenom razdoblju praćen je broj oprasene prasadi (mrtvorođene i živorođene), težina legla 1. i 21. dana po prasenju, broj dodane i oduzete prasadi, te broj uginule prasadi do odbića i broj odbijene prasadi. Podaci za pojedine pasmine nazimica praćeni su odvojeno u prasilištima s punim podom sa steljom i u prasilištima s polurešetkastim podom. Mikroklimatska mjerenja obavljena su u devet prasilišta; pet prasilišta s punim podom sa steljom i četiri prasilišta s polurešetkastim podom na po devet mjernih mjesta u objektu u sva godišnja doba. Od mikroklimatskih čimbenika u objektima, mjereni su temperatura zraka, srednja temperatura zračenja, relativna vlaga, brzina strujanja zraka, osvjetljenost, koncentracija amonijaka i ugljik dioksida u zraku, te broj bakterija u zraku. Znakovitost razlika između pojedinih mikroklimatskih čimbenika i razlika u proizvodnim svojstvima pojedinih pasmina nazimica s obzirom na način držanja izračunata je t-testom. Za ispitivanje znakovitosti razlika u proizvodnim svojstvima između pojedinih pasmina nazimica međusobno korištena je višestruka analiza varijance. U nasteljenim prasilištima utvrđena je niža temperatura zraka, povoljnija srednja temperatura zračenja, viša relativna vlaga, slabije osvjetljenje, viša koncentracija NH_3 i CO_2, te veći broj bakterija u zraku nego u prasilištima s polurešetkastim podom. Zadovoljavanjem motivacijske energije prvopraskinja dodavanjem slame u prasilišta, unatoč lošijim mikroklimatskim uvjetima, smanjuje se broj mrtvorođene prasadi, i to poglavito kod nazimica velikog jorkšira, nešto manje kod nazimica švedskog landrasa, a njihove međusobne križanke nisu pokazale značajne razlike. Unatoč pozitivnom utjecaju stelje u pogledu manjeg broja mrtvorođene prasadi, u kasnijem tijeku proizvodnje do odbića, nepovoljniji mikroklimatski čimbenici u nasteljenim prasilištima rezultiraju većim brojem uginuća i manjim brojem odbijene prasadi. Najosjetljivijima na nepovoljne mikroklimatske uvjete pokazale su se nazimice švedskog landrasa, zatim nazimice velikog jorkšira, a njihove međusobne križanke pokazale su se najotpornijima.

nazimica; veliki jorkšir; švedski landras; prasilište; držanje; smještaj; stelja; mikroklima; uginuće; odbiće

nije evidentirano