Laboratorijska dijagnostika bjesnoće (CROSBI ID 157259)
Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni)
Podaci o odgovornosti
Čač, Željko ; Lojkić, Ivana ; Bedeković, Tomislav ; Lojkić, Mirko
hrvatski
Laboratorijska dijagnostika bjesnoće
Dijagnostika bjesnoće, s obzirom na značaj te bolesti, od koje prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije na godinu umire do 55000 ljudi, mora biti nadasve brza, točna i pouzdana. U rutinskoj laboratorijskoj dijagnostici, za dokaz virusnog antigena, izborni postupak je tehnika fluorescentnih antitijela (FAT ili imunofluorescencija). Patohistološka pretraga moždanog tkiva na prisutnost Negrijevih tjelešaca već je odavno napuštena i danas ima tek povijesno značenje, a biološki pokus na miševima zamijenjen je jednako vrijednim postupkom izdvajanja virusa u kulturama stanica neposrednim nacjepljivanjem sline, cerebrospinalne tekućine ili suspenzije moždanog tkiva zaraženih ljudi i životinja. Objektivna dijagnoza može se vrlo brzo postaviti i pomoću imunoenzimnih testova (ELISA) te lančanom reakcijom polimerazom (PCR). Potonja metoda, unatoč svoje velike osjetljivosti i specifičnosti u otkrivanju virusa bjesnoće te u dokazivanju njegova antigena ili nukleinske kiseline, ponajprije zbog složenosti izvedbe i razmjerne skupoće, nije uvedena u rutinsku dijagnostiku bjesnoće. Za sada ona služi za gensku tipizaciju lisavirusa te za razlikovanje mnogobrojnih sojeva klasičnog virusa bjesnoće. U serološkoj dijagnostici rabe se tri standardizirane metode: imunoenzimni test (ELISA), virus-neutralizacijski imunofluorescentni test (FAV N-test) i brzi test inhibicije fluorescentnih žarišta (RFFIT). Njima se, dokazom specifičnih protutijela u krvnim serumima, provjerava imuni odaziv ljudi i životinja nakon cijepljenja protiv bjesnoće.
etiološka dijagnostika bjesnoće; serološka dijagnostika bjesnoće
nije evidentirano
engleski
Laboratory diagnosis of rabies
nije evidentirano
etiological diagnosis of rabies; serological diagnosis of rabies
nije evidentirano