hrvatski

Isplati li se zdravstvenom osiguranju i bolnici razvijati program rehabilitacije u zajednici

Broj ljudi s onesposobljenjima je u stalnom porastu, te se procjenjuje da u Europi čine 10-15% populacije. Može se pretpostaviti da ih je u Hrvatskoj barem toliko, a vjerojatno i više zbog ratnih stradanja. Zbog ograničenih sredstava za zdravstvenu skrb uz istovremeno rastuće potrebe istražuju se putevi za što učinkovitiju skrb uz što manji trošak. To se naročito odnosi na populaciju onespposobljenih. Naime, i oni sami uz podršku SZO zadnjih 2o godina zahtijevaju drugačiju skrb, ne samo brigu za oštećene organe, već priliku za aktivno sudjelovanje u životu i u zajednici. U Hrvatskoj se posebna pozornost mora posvetiti populaciji branitelja i drugih ratnih stradalnika. Zato zajednički cilj zdravstvenog osiguranja, bolnica i osoba s onesposobljenjem mora biti istraživanje metoda koje će osigurati onesposobljenima što bolju kvalitetu života usprkos sve većem ograničenju sredstava namijenjenih zdravstvenoj skrbi. Kroz međunarodni Hrvatsko-Kanadski projekt, a uz podršku SZO, od 1996. do 1999.godine Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaaciju Opće bolnice "Sveti Duh", Zagreb i Queens Sveučilište, Kanada rade na implementaciji projekta koji se temelji na ideji rehabilitacije u zajednici. Prikazana je metodologija rehabilitacije u zajednici, ustroj Specijalne jedinice za rehabilitaciju u zajednici koja je smještena u DZ Trnje s gravitirajućom populacijom od 70.000 stanovnika, ali se prihvaćaju i osobe s onesposobljenjima iz cijelog grada. Osobita pažnja usmjerena je na ratne stradalnike. Prvi rezultaati rada Jedinice pokazuju kaka je kroz dvije godine djelovanja obuhvaćeno 1500 korisnika od kojih 500 branitelja domovinskog rata. Učinkovitost programa ispitivana je anketiranjem korisnika (usporedba programa RUZ i rehabilitacije u bolnici) te je utvrđeno da se ovaj program može smatrati korisnom strategijom. Usporedbom obavljenih poslova djelatnika zaposlenih u dva različita procesa rehabilitacije. Program RUZ mogao je obuhvatiti dvostruko veći broj korisnika po glavi izvršitelja. Zaključno se na temelju iznesenih rezultata može reći da je RUZ strategija koja se može uspješno razvijati u Hrvatskoj. Primjenom programa RUZ osobbe s onesposobljenjima preuzimaju dio odgovornosti i nauče se skrbiti za svoje stanje. Bolnički djelatnik koji radi u programu RUZ ostvaruje veću produktivnost u svim onim stanjima koja se ne mogu izliječiti već je nužan rehabilitacijski pristup. Ovaj oblik skrbi nailazi na zadovoljstvo korisnika, a jeftiniji je od klasične bolničke fizioterapije. U organizaciji djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije naglasak će biti na kontinuitetu skrbi i holističkom pristupu uz stvaranje rehabiltacijskih timova sastavljenih od fizioterapeuta, primarne zdrav. zaštite, socijalne skrbi, obrazovanja, zapošljavanja i udruga osoba s onesposobljenjima.

rehabilitacija u zajednici; osobe s onesposobljenjem; zdravstveno osiguranje

nije evidentirano