hrvatski

Neki psihosocijalni aspekti zadovoljstva poslom, profesionalnog stresa i sagorijevanja osoblja penalnih institucija

Cilj ove studije je izložiti teškoće rada u penalnim institucijama, kroz identificiranje aspekata nezadovoljstva poslom, organizacijskog stresa i učestalost pojave simptoma sagorijevanja, pronaći razlike među specifičnim skupinama penalnog osoblja obzirom na funkciju rada, spol i dužinu radnog staža u penalnom sustavu te procijeniti autonomiju i njezin utjecaj na pojavu simptoma sagorijevanja. U istraživanju se polazi od koncepata zadovoljstva poslom, stresa i sagorijevanja kombiniranog tradicionalnim i suvremenim teorijskim znanjima i pretpostavkama. Istraživanje je provedeno tijekom 2008. godine u penalnim institucijama Republike Hrvatske, a u njemu je sudjelovalo 429 ispitanika iz različitih ...... institucija (zatvora, kaznionica, bolnice, ureda...) Primijenjen je anketni upitnik koji se sastoji od sedam instrumenata: Upitnik zadovoljstva poslom (Spector, 1985) Skala autonomije na poslu (Spector, Fox, 2003)Inventar sagorijevanja (Maslach, Jackson, 1981) Upitnik razine organizacijskog stresa (McCreary, Thompson, M.M., 2006), Upitnik socio-demografskih obilježja osoblja zatvora i kaznionica. Upitnici su prevedeni i testirani u pilot studiji. Kako bi se ostvarili istraživački ciljevi korištene su sljedeće metode obrade podataka: metode deskriptivne analize podataka s ciljem utvrđivanja područja zadovoljstva poslom i razine organizacijskog stresa i sagorijevanja, kao i t-test na zavisne uzorke – spol i dužina radnog staža, diskriminacijska analiza s ciljem utvrđivanja razlika u razinama zadovoljstva poslom, organizacijskog stresa i sagorijevanja s obzirom na funkciju posla - pripadnost osoblju osiguranja ili osoblju tretmana, kanonička-korelacijska analiza s ciljem utvrđivanja povezanosti između autonomije na poslu i sagorijevanja. Ukupni rezultati ove studije upućuju na različite teškoće i razlike obzirom na službu, spol, dužinu staža. Ne uočava se jedan veliki problem već teškoće kroz različite, ali međusobno povezane aspekata rada. Rezultati ističu kako su najveći problemi ispitivanog osoblja materijalni dobici od rada i nedovoljne mogućnosti za napredovanjem i unapređenjem materijalne situacije, a rezultati su nešto nepovoljniji kod žena, obzirom na mogućnosti promocije, dok su kod muškaraca, obzirom na superviziju. Odnos s nadređenim i vrednovanje njihovog rada kroz organizacijski uzrokovan stres, ističe probleme načina vođenja osoblja, dok su s druge strane rezultati autonomije, neočekivano visoki. Stres na radu, uzrokovan organizacijskim teškoćama intenzivniji je kod žena, a što je zaposlenik duže dio penalnog sustava, sve je više aspekata posla koji predstavljaju višu razinu stresa. Pojavljuju se ambivalentni stavovi u vezi sa suradnjom, komunikacijom i supervizijom, koji upozoravaju na nejasnu sliku ili nespremnost osoblja za iskazivanje tih problema. Učestalost simptoma sagorijevanja najviša je kod osoblja osiguranja u sva tri aspekta, a pokazalo se kako je viši stupanj autonomije povezan s manjom učestalosti simptoma emocionalnog iscrpljenja. Međutim, bez obzira na autonomiju u radu, istraživano osoblje najvećim izvorom stresa smatra postupke nadređenih i njihov odnos prema osoblju čijim radom rukovode, s naglaskom na nepoštenje, nedosljednost, različita pravila i nejednaku raspodjelu odgovornosti. Dobiveni rezultati interpretirani su u kontekstu prijedloga unapređenja rada osoblja penalnih institucija.

Zadovoljstvo poslom; stres; sagorijevanje; osoblje penalnih institucija

nije evidentirano