hrvatski

Odnos Zakona o suzbijanju diskriminacije s Ustavom i drugim zakonima koji zabranjuju diskriminaciju

Autori u ovom poglavlju pristupaju analizi međusobnog odnosa domaćih antidiskriminacijskih propisa. Intenzivno normativno uređenje zabranjene diskriminacije u Republici Hrvatskoj zaokruženo je 2008. godine donošenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Brojnost izvora prava kojim je uređena zabrana diskriminacije otvara vrlo složeno pitanje njihovog međusobnog odnosa. Prvenstveno zato što se radi o propisima različite hijerarhijske važnosti koje donose različiti subjekti prava. Stoga se u poglavlju problematizira pitanje međusobnog odnosa raznih domaćih izvora prava koji uređuju ovaj institut. Pažnja je posvećena i ustavnim odredbama o zabrani diskriminacije te njihovom tumačenju od strane Ustavnog suda. Postavlja se teza da je praksa Ustavnog suda počela razvijati koncepciju tog pravnog instituta po uzoru na Europsku konvenciju, ali uz određene neujednačenosti, nedorečenosti i na različitim postavkama od prakse tumačenja EKLJP razvijene od strane Europskog suda za ljudska prava, premda je Konvencija bila jedan od uzora ustavotvorcu pri pisanju Ustava te je, jednako tako, više puta predstavljala izvor inspiracije Ustavnom sudu u odlučivanju o povredi čl. 14. st. 1. Ustava. Konačno, autori obrađuju i zakone koji sadrže antidiskriminacijske odredbe. U tom dijelu pokušava se odgovoriti na pitanje kako usklađeno primjenjivati odredbe brojnih zakona na čiju primjenu utječe stupanje na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Zabrana diskriminacije, Ustav Republike Hrvatske, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zakon o suzbijanju diskriminacije

nije evidentirano