hrvatski

Sigurnost gradova 2009.

U ovom radu se prikazuju rezultati analize kriminala u 28 najvećih hrvatskih gradova koja se temelji na evidenciji MUP-a Republike Hrvatske o broju kaznenih djela počinjenih u razdoblju od 1998. do 2008. godine. Kako bi se lakše usporedila učestalost kriminala u različitim gradovima Republike Hrvatske, izračunata je stopa kriminala koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluiranja učinkovitosti mjera prevencije kriminala te relativne sigurnosti nekog grada. Važno je napomenuti da se pri izračunavanju stope kriminala u svakom gradu u navedenom razdoblju vodilo računa o razlici između imovinskih i nasilnih kaznenih djela. Drugim riječima, za svaki grad su zasebno zbrojene sve kategorije imovinskih kaznenih djela počinjenih u razdoblju od 1998. do 2008. godine, te se na temelju tog zbroja izračunala stopa koja označava broj nasilnih kaznenih djela u tom gradu na 1.000 stanovnika. Isto vrijedi i za nasilna kaznena djela. U nasilna kaznena djela ubrojena su kaznena djela ubojstva, pokušaja ubojstva, silovanja, pokušaja silovanja, teške tjelesne ozljede i tjelesne ozljede. U kaznena djela protiv imovine su ubrojena kaznena djela razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe, provalne krađe i krađe. Osim stope imovinskih i kaznenih djela, u analizu su uključene i stope prometnih žrtava (ozlijeđenih i poginulih) u svakom gradu. Taj statistički pokazatelj je dobiven na isti način kao i stope kaznenih djela, odnosno, zbrojene su prometne žrtve (ozlijeđeni i poginuli) u svakom gradu od 1998. do 2008. godine, te se na temelju tog zbroja izračunala stopa koja označava broj prometnih žrtava u tom gradu na 1.000 stanovnika.

stopa kriminala; imovinska kaznena djela; nasilna kaznena djela; žrtve prometa

nije evidentirano