hrvatski

Izgradnja identiteta: hrvatska perspektiva

Svim pristupima identitetu zajedničko je to što traže odgovore na pitanja tko smo, kojim skupinama pripadamo, što nas čini različitima od drugih i kako sami sebe doživljavamo. Među različitim suvremenim pristupima identitetu, socijalnopsihološki pristup naglašava da postoje osobni, socijalni i relacijski aspekti identiteta, te se njima u najvećoj mjeri bave teorija socijalnog identiteta i teorija socijalne kategorizacije. U istraživanju provedenom 2002. ispitivana je važnost sastavnica osobnog, socijalnog i relacijskog identiteta te percipirane reputacije, dok je u istraživanju iz 2008. ispitivana jedino važnost sastavnica socijalnog identiteta. U oba istraživanja ispitivana je i relativna važnost četiriju razina pripadnosti: zavičajne, regionalne, nacionalne i europske. 2002. godine sudionicima se najvažnijim pokazao međuosobni identitet, a potom osobni i socijalni, dok je na posljednjem mjestu percipirana reputacija. Socijalni identitet se 2008.pokazao blizak onome dobivenom u prosincu 2002. Građani u oba istraživanja najvažnijim procijenjuju poznavanje materinjeg jezika i narječja kraja, pripadnost obitelji kroz generacije te osjećaj ponosa što su građani Hrvatske Kao najvažnije sastavnice osobnog identiteta u istraživanju iz 2002. građani navode svoje osobne vrednote i moralne kriterije te poznavanje samoga sebe. Sto se tiče razina pripadnosti, građani u oba prikazana istraživanja najvažnijim procijenjuju nacionalni identitet, potom zavičajni te regionalni, a najmanje važnim europski identitet.

socijalni identitet; osobni identitet; nacionalni identitet; vrednote; kultura

nije evidentirano