Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka (CROSBI ID 158040)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Očić, Vesna ; Leto, Josip ; Grgić, Zoran Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka // Mljekarstvo, 59 (2009), 4; 330-335

Podaci o odgovornosti

Očić, Vesna ; Leto, Josip ; Grgić, Zoran

hrvatski

Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka

U nas su još uvijek nedovoljno istraženi ekonomski učinci različitih metoda zasijavanja travnjaka koji značajno utječu na razlike u prihodu, te cijeni koštanja sijena. U svrhu utvrđivanja ovih razlika postavljen je trogodišnji poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska, gdje se utvrđivala produktivnost travnjaka zasnovanih direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 18 cm, direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 9 cm, klasičnom sjetvom, direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida i kao kontrola prirodni travnjak. U cjelokupnom istraživačkom razdoblju najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom, dok su najmanje produktivni bili prirodni travnjak te travnjak zasnovan direktnom sjetvom bez primjene herbicida. U ekonomskoj analizi utvrđeno je da se u ispitivanim uvjetima po godinama razlike cijene koštanja tone zelene mase kreću od 0, 07 kn/kg do 0, 48 kn/kg. Promatrano po jedinici površine razlike u vrijednosti proizvodnje se kreću od 1 856 kn što je ostvareno kod kontrole – prirodnog travnjaka do 9 710 kn/ha što je ostvareno klasičnom sjetvom. Odnosi uloženog i dobivenog mjereni vrijednošću Gross Margina ili doprinosa pokrića se kreću od negativnog -3.216 kn po jedinici površine ( renoviranje prirodnog travnjaka direktnom sjetvom bez herbicida ) do 2 652 kn/ha što je ostvareno klasičnom sjetvom. Gledajući ekonomičnost, kao jedno od osnovnih mjerila ekonomske uspješnosti gospodarstva najekonomičnijim se pokazao prirodni travnjak sa koeficijentom 2, 40, renoviranje prirodnog travnjaka direktnom sjetvom se pokazalo potpuno neekonomično sa koeficijentom daleko ispod granice ekonomičnosti ( konkretno 0, 42 ), dok se na samoj granici nalazi direktna sjetva u kukuruzište s razmakom redova od 18 cm s koeficijentom 1, 02 što znači da se na svakih 100 uloženih kuna dobiva samo 102 kune prihoda.

sjetva travnjaka ; produktivnost ; cijena koštanja ; doprinos pokrića ; ekonomičnost

nije evidentirano

engleski

Efficiency of different methods for seeding grasslands

nije evidentirano

grassland seeding ; productivity ; cost price ; gross margin ; production efficiency

nije evidentirano

Podaci o izdanju

59 (4)

2009.

330-335

objavljeno

0026-704X

1846-4025

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)

Poveznice
Indeksiranost