hrvatski

Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati?

Ova je publikacija prikaz rezultata istraživanja o obrazovanju i prvim godinama radnih karijera mladih u Hrvatskoj koji su završili svoje obrazovanje između 2003. i 2008. godine. Istraživanje je provedeno u okviru aktivnosti Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (JIM) Traganje za prvim trajnijim poslom nakon završetka obrazovanja za mnoge je mlade višegodišnji poduhvat. Karijera najčešće počinje "na određeno", a za poslove se uglavnom saznaje osobnim kanalima. Nije rijetkost da zaposlenje nađu na radnim mjestima za koje se tražila niža razina obrazovanja nego što je posjeduju, a zanimanje kojim se bave često nije povezano s područjem obrazovanja za koje su se školovali, posebno za mlade sa srednjim strukovnim obrazovanjem. Šanse na početku karijere nisu jednake za sve. Mladi sa završenim visokim obrazovanjem prema svakom od analiziranih aspekata značajno češće počinju svoj radni život bezbolnije i kvalitetnije nego mladi sa srednjim obrazovanjem. S druge strane, onima bez završene srednje škole perspektiva je vrlo loša. Dakle, obrazovanje je od presudne važnosti za uspjeh u svijetu rada. No djeca slabijeg obiteljskog zaleđa nemaju jednake šanse da postignu dobro obrazovanje. Tako djeca stručnjaka najčešće postaju više ili manje uspješni stručnjaci, a djeca iz siromašnijih i slabije obrazovanih obitelji najčešće nakon strukovnih škola i duljeg čekanja nalaze posao u zanimanjima u trgovini, ugostiteljstvu ili proizvodnji. Tako dolazi do generacijske reprodukcije socijalnih nejednakosti. Nalazi ukazuju i kako mladi sa značajnijim zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetom, Romi te bivši korisnici domova za djecu postižu značajno lošije obrazovne, a potom i radne ishode od njihovih vršnjaka. Ova studija ukazuje na nekoliko smjerova djelovanja koji ukoliko želimo u cijelosti iskoristiti potencijal mladih naraštaja, a time i dugoročno uvećati prosperitet hrvatskog društva. Potrebno je povećati obuhvat i dostupnost visokog obrazovanja, ali i pristup tipovima srednjeg obrazovanja koji vode visokom obrazovanju. Temelje za jednakost pristupa i uspjeh u srednjem i visokom obrazovanju mora se postaviti kroz razvoj svima dostupnih i kvalitetnih oblika predškolskih, školskih i izvanškolskih usluga i sadržaja. Neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada moguće je u značajnoj mjeri prevladati kroz temeljitije praćenje ishoda za pojedine obrazovne profile, koordinaciju obrazovnih sadržaja s poslodavcima i relevantnom izvanškolskom praksom u svim oblicima obrazovanja. Konačno, samo kroz ciljane obrazovne investicije i aktivne mjere zapošljavanja moguće je prevladati ustanovljene regionalne nejednakosti, razlike selo-grad, kao i probleme mladih koji su radi bolesti, invaliditeta, produljenog boravka u institucijama ili pripadanja romskoj manjini marginalizirani u pristupu obrazovanju, a potom i tržištu rada.

mladi; zapošljavanje; školovanje; društvene nejednakosti

nije evidentirano