engleski

Educational aims and the market

Ciljevi obrazovanja i tržište. Teze za raspravu (Tomislav Reškovac i Vedrana Spajić-Vrkaš) 1. Normativna ideja obrazovanja kao općeg ljudskog prava i društvenog dobra koje se progresivnim mjerama mora učiniti dostupnim svim građanima (obrazovanje za sve) nalazi se u temeljima modernih obrazovnih sustava demokratskih zemalja. Njezin najjasniji institucionalni oblik je javno školstvo financirano javnim novcem. Ciljevi takvih obrazovnih sustava u načelu su trovrsni, a odnose se na pružanje potpore pojedincu do njegova konstituiranja kao autonomnog subjekta, kao pripadnika društvene zajednice i kao osiguratelja svoje materijalne egzistencije. 2. Te tri grupe ciljeva posljednjih godina sve su inkompatibilnije, jednako kao i obrazovne tehnologije kojima se one ostvaruju, zbog čega kriza postaje dominantno obilježje modernih obrazovnih sustava: puno ostvarenje jednog cilja u velikoj mjeri ovisi o zanemarivanju i odustajanju od drugih ciljeva. 3. Jedna od ključnih ambicija modernih obrazovnih politika jest uspostava ravnoteže između tih ciljeva kako bi se osigurala zadovoljavajuća razina funkcionalnosti sustava. Ostvarenje te ambicije u velikoj mjeri ovisi o tome kako filozofija obrazovanja i znanost o obrazovanju objašnjavaju krizu i njene uzroke, jesu li u stanju ponuditi odgovarajuće modele integracije u suradnji s obrazovnom praksom, civilnim društvom i tržištem te mogu li i u kojoj mjeri utjecati na političke odluke o pravcu obrazovnih promjena. 4. Prihvaćanjem ideje da se suvremenom krizom obrazovanja može upravljati jedino ako se u obrazovanje uvedu nova politička načela ekonomskog rasta, kao što su decentralizacija, privatizacija, slobodno tržište i deregulacija, zamjenjuju se ljudskopravna ideja o progresivnom ostvarenju prava na obrazovanje svih (do razine visokog obrazovanja) marketinškom idejom o progresivnoj liberalizaciji trgovine obrazovnim uslugama. Posljedica toga je premještanje obrazovanja iz sektora općeg dobra i javnih usluga u sektor komercijalnih usluga. 5. Ključni instrument kojim se obrazovanje uređuje kao komercijalna roba i ukidaju ograničenja u trgovini obrazovnim uslugama jest General Agreement on Trade in Services (GATS), koji čini sastavni dio međunarodnog ugovora o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO). GATS je podijelio glavne aktere obrazovanja u dva radikalno suprotstavljena tabora. I dok zagovornici u GATS-u vide instrument konačnog omasovljenja obrazovanja i poboljšanja kvalitete obrazovnih usluga, što drže ključnim preduvjetom osiguranja konkurentnosti na svjetskom tržištu u eri ekonomije znanja, protivnici ističu sa se GATS-om ukidaju ljudskopravni temelji obrazovanja, ugrožava akademska autonomija i dovodi u pitanje moć države u upravljanju, odnosno interveniranju u obrazovanje, kako bi ono bilo raspoloživo, dostupno, prihvatljivo i prilagodljivo svim građanima. 6. Iako Lisabonska strategija (zajedno s Bolonjskim procesom u visokom obrazovanju) načelno objedinjuje privatne, društvene i ekonomske ciljeve obrazovanja, u provedbi se favoriziraju samo oni ciljevi kojima se obrazovanje instrumentalizira za osiguranje potreba globalnog tržišta, od globalizacije načela na kojima se temelji obrazovanje, preko globalizacija standarda znanja i vještina, do globalnih instrumenata njihova vrednovanja. 7. Globalizacija ili europeizacija obrazovanja ne mora nužno voditi njegovoj sveopćoj komercijalizaciji, što znači da ni provedba Lisabonske strategije ne mora nužno završiti uspostavom jedinstvenog europskog sustava obrazovanja lišenog njegovih humanističkih korijena i ljudskopravne dimenzije. Konstituiranje balansiranog europskog obrazovnog prostora traži stalno preispitivanje europskog pravca promjena, za što, osim političara obrazovanja, odgovornost snose i europske akademske zajednice i civilno društvo.

educational aims; right to education; marketization of education

Teze za konferencijsku raspravu na temu 'Ciljevi obrazovanja i tržište' zajednički su izradili Tomislav Reškovac i V. Spajić-Vrkaš