hrvatski

Natpis kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije

Natpis s imenom kneza Muncimira pronađen u Uzdolju kod crkve sv. Luke (danas se na temelju navoda u srednjovjekovnim vrelima smatra da je titular crkve sv. Ivan) zauzima u hrvatskom epigrafičkom korpusu posebno mjesto. Na njemu je osim imena hrvatskog kneza Muncimira (princeps Muncimyr) navedena i datacija po kršćanskoj eri (895. godina). Ovim „vladarskim“ epigrafom bavio se niz znanstvenika od otkrića prvih njegovih dijelova do najnovijih vremena. No, Lujo Marun napisao je o njemu jedan od svojih najvažnijih znanstvenih priloga. Nakon objava F. Radića i F. Šišića Marun je ciljano prikupljao fragment po fragment oltarne pregrade s natpisom te je nakon pronađenih ključnih dijelova donio novu restituciju natpisa koja se razlikovala od Šišićeve i koja je bila temelj za kasnije pokušaje. U radu se donose i analiziraju doprinosi svih istraživača te unutar konteksta epigrafičkog korpusa uspostavljaju međusobne veze s drugim spomenicima te utvrđuje mjesto i značenje Muncimirova natpisa s obzirom na paleografske, tekstološke i stilske značajke. U tom smislu oltarna pregrada s Muncimirovim natpisom predstavlja vertikalu u razvoju latinske pismenosti na hrvatskom povijesnom prostoru koja svoje korijene vuče iz karolinških kulturnih središta, ali primijenjenih i promijenjenih tijekom jednog stoljeća na našim prostorima. Analogija s krstionicom kneza Višeslava potvrđuje pripadnost istom povijesnokulturnom okružju, u kojemu je stariji spomenik (krstionica kneza Višeslava) imao ulogu onoga koji se oponaša. S druge strane ista usporedba kroz određene stilske razlike očituje vremenski odmak u nastanku te ujedno odražava razvoj pleterne ornamentike prema „strahu od praznog prostora“ (horror vacui). Zbog svega navedenog Muncimirovu natpisu i njegovim porukama, što posrednim što neposrednim, pripada izuzetno mjesto kao spomeniku pismenosti, svjedoku kulturnih utjecaja ali i dosega hrvatskog društva te vrelu prvoga reda s jasnim i egzaktnim podacima. Upravo odnos Luje Maruna prema njemu i brižno iščekivanje s terena svakog fragmenta posredno svjedoči i o Marunovu cjelokupnom doprinosu hrvatskom ranom srednjovjekovlju.

Lujo Marun, knez Muncimir, latinski epigrafski spomenici, rani srednji vijek, Uzdolje kod Knina, srednjovjekovni latinski, natpis

nije evidentirano