hrvatski

Iznošenje makroelemenata korovima u stakleničkom uzgoju salatnog krastavca

U staklenicima DP "Orhideja" Magadenovac uzgajan je salatni krastavac tijekom dvije vegetacije: proljetno-ljetna (13. 4. - 19. 7., 98 dana) i ljetno-jesenska vegetacija (20. 7. - 30. 9., 73 dana) na tlu bogato opskrbljenom pristupačnim oblicima hraniva. Površina pokusa u obje je vegetacije bila 250 m^2 s osnovnim parcelama površine 15, 62 m^2. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u 4 ponavljanja s dva različita sklopa usjeva (3, 57 biljaka/m^2 s razmakom unutar reda 40 cm i 2, 38 biljaka/m^2 s razmakom 60 cm) i dvije različite zakorovljenosti usjeva (uklanjanje korova okopavanjem i neokopavani usjev). U proljetno- ljetnoj vegetaciji provedene su 4 ocjene zakorovljenosti, a u ljetno-jesenskoj vegetaciji 3, što je uz utvrđivanje koncentracije hraniva omogućilo praćenje dinamike mase korova, učinkovitosti okopavanja, iznošenje hraniva masom korova, te utjecaj zakorovljenosti i različitog sklopa usjeva na prinos ploda salatnog krastavca. Masa korova tijekom obje vegetacije značajno se povećavala na neokopavanim površinama, a veću masu korovi su postigli u proljetno- ljetnoj vegetaciji. Konačne mase korova na neokopavanim površinama (194, 8 i 118, 9 g ST/m^2 u proljetno-ljetnoj, a 65, 42 i 45, 89 g ST/m^2 u ljetno-jesenskoj vegetaciji) bile su značajno veće negoli konačne mase na okopavanim površinama (66, 46 i 43, 49 g ST/m^2 u proljetno- ljetnoj, a 43, 31 i 18, 72 g ST/m^2 u ljetno- jesenskoj vegetaciji) po svim tretmanima sklopa. Rjeđi usjev je rezultirao većom konačnom masom korova po svim tretmanima kontrole zakorovljenosti u obje vegetacije. Učinkovitost okopavanja na masu korova bila je u proljetno-ljetnoj vegetaciji 88, 99% do 93, 73%, a u ljetno-jesenskoj vegetaciji 95, 06% do 97, 49%. U ukupnoj masi korova utvrđene su visoke prosječne koncentracije K (4, 37%), N (2, 93%) i Ca (1, 32%), nešto niže koncentracije P (0, 45%) i Mg (0, 44%), a najniža je bila koncentracija Na (0, 22%). U starijim biljkama korova (neokopavane površine) utvrđena je niža koncentracija svih makroelemenata negoli u mlađim biljkama (okopavane površine). Korovi su iznijeli značajno više hraniva na neokopavanim negoli na okopavanim površinama. Na neokopavanim površinama najviše su iznijeli kalija (do 69, 01 kg/ha), zatim dušika (46, 91), kalcija (31, 03), fosfora (7, 27), magnezija (6, 95), a najmanje natrija (2, 54). Iznošenje hraniva najuže je bilo povezano s masom korova, ali je udio pojedinih korovnih vrsta različito utjecao na odnose mase korova i iznešenih hraniva, te dinamiku iznošenja hraniva. Porast udjela vrsta Stellaria media i Amaranthus lividus u ukupnoj masi korova značio je i povećano iznošenje K, P, Mg i Na, porast udjela vrste Cirsium arvense povećano iznošenje Ca, ali i manje iznošenje P, Mg i Na, dok je vrsta Echinochloa crus-galli većim udjelom doprinjela većem iznošenju Mg, a manjem iznošenju Ca i Na. Najvišlji prinos ploda krastavca ostvaren je u obje vegetacije (4, 24 i 3, 70 kg/m^2) na okopavanim površinama gušćeg usjeva. Po visini ostvarenog prinosa slijede neokopavane površine istog sklopa (3, 20 i 2, 91 kg/m^2), a značajno niži prinosi ostvareni su na površinama rjeđeg usjeva. I kod rjeđeg usjeva na okopavanim su površinama bili višlji prinosi (2, 83 i 2, 77 kg/m^2) negoli na neokopavanim površinama (1, 62 i 2, 40 kg/m^2). Utvrđene su značajne negativne korelacijske veze eksponencijalnog oblika između prinosa ploda krastavca i konačne mase korova, ali i prinosa ploda krastavca i konačnog iznošenja svih makroelemenata masom korova u svakoj vegetaciji posebno i za obje vegetacije zajedno. Niže ukupne mase korova i niža konačna iznošenja hraniva u gušćem usjevu krastavca pokazali su da je gušći usjev bio učinkovit način borbe protiv korova jer se time smanjila konkurentska sposobnost korova, ali je najučinkovitija bila kombinacija okopavanja i gušćeg usjeva. Gušći usjev je zbog većeg broja biljaka dao viši prinos krastavca jer je bilo više plodova čija prosječna masa nije značajno umanjena većim brojem biljaka. Istovremeno, viši je sklop oslabio konkurentsku sposobnost korova i tako utjecao na smanjivanje mase korova. Korov je u takvoj situaciji iznio manje hraniva, razvio manje nadzemne mase i manje utjecao na pad prinosa ploda krastavca.

staklenik ; salatni krastavac ; korovi ; makroelementi

nije evidentirano