hrvatski

Mogućnosti suzbijanja kupusnog moljca (Plutella xylostella/maculipennis, Lepidoptera: Plutelidae) po načelima integrirane zaštite bilja

Kupusni moljac (Plutella xylostella/maculipennis Curtis) ekonomski je važan štetnik kupusa. Štetu nanose gusjenice hraneći se listovima, a kasnije se ubušuju u glave kupusa, oštećuju ih i onečišćuju izmetom. Takav kupus gubi tržišnu vrijednost. Cilj pokusa provedenog 2004. godine na polju kupusa u Koprivničkim Bregima bio je istražiti privlačnost Csalomon i Isagro feromonskih klopki za kupusnog moljca, kao i učinkovitost ekološki prihvatljivijih pripravaka u odnosu na klasične kemijske insekticide. Feromoni su postavljeni 26. svibnja u tri ponavljanja. Promjena kapsula obavljena je 27. lipnja, a očitavani su tri puta tjedno sve do berbe kupusa (14. srpnja). Uz korištenje feromonskih mamaca obavljen je i vizualan pregled svih biljaka u nasadu na prisutstvo gusjenica kupusnog moljca te je utvrđen broj oštećenih biljaka.U istraživanje je uključeno osam insekticida (jedan insekticid u dvije različite doze) i netretirana kontrola. Pokus je postavljen po shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Istraživana je učinkovitost slijedećih pripravaka: Baturad WP, Laser KS, Match 050 EC, Nomolt SC i BAS 320 od bioloških i biotehničkih insekticida te Pirel D, Reldan 40 EC i Rotor 1, 25 EC od klasičnih insekticida. Tretiranje insekticidima provedeno je osam dana nakon maksimalnog ulova leptira (15. lipnja). Očitavanje pokusa obavljeno je jedan, tri, pet i osam dana nakon provedenog tretiranja (16., 18., 21. i 23. lipnja). Dobiveni rezultati obrađeni su statistički analizom varijance, a učinkovitost pojedine varijante izračunata je prema Handerson-Tilton formuli. Korišteni tipovi feromonskih mamaca pokazali su velike razlike u broju ulovljenih leptira. Csalomon mamci pokazali su zadovoljavajuću učinkovitost pri privlačenju i ulovu leptira, dok Isagro mamci nisu polučili zadovoljavajuće rezultate. Najbolju učinkovitost pokazali su Pirel D od klasičnih i Laser KS od ekološki prihvatljivijih insekticida. Od primjenjenih insekticida u programe integrirane zaštite dobro se uklapaju oni na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis, spinosada, lufenurona, teflubenzurona, semicarbazona i klorpirfos metila. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na važnost ispravno određenog roka suzbijanja, za što se uz korištenje feromonskih mamaca može koristiti i metoda vizualnog pregleda nasada, što se poklapa s temeljnim načelima integrirane zaštite bilja.

feromoni; integrirana zaštita bilja; kupus; kupusni moljac; suzbijanje

nije evidentirano