Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kriminalna karijera i kriminalni životni stil (CROSBI ID 356997)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Doležal, Dalibor Kriminalna karijera i kriminalni životni stil / Mikšaj-Todorović, Ljiljana (mentor); Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, . 2009

Podaci o odgovornosti

Doležal, Dalibor

Mikšaj-Todorović, Ljiljana

hrvatski

Kriminalna karijera i kriminalni životni stil

Cilj ovog rada je ispitati povezanost kriminalne karijere i kriminalnog životnog stila. Također, ovaj rad daje odgovore na pitanja kakav je kriminalni životni stil s obzirom na dob ispitanika, recidivizam te nasilnost i vrstu kaznenog djela, kao i s obzirom na kriminogene rizike i potrebe. S obzirom da se u ovom radu prvi puta povezuju koncepti kriminalne karijere i kriminalnog životnog stila, polazišna teza je da s razvojem kriminalne karijere raste i dubina uključenosti u kriminalni životni stil. Ispitivanje se temelji na podacima prikupljenima u razdoblju od prosinca 2007. godine do veljače 2009. godine. Uzorak ispitanika čini 415 muških pravomoćno osuđenih punoljetnih počinitelja kaznenih djela od 18. do 75. godina (M= 31, 9377 ; SD = 9, 056) koji su u navedenom razdoblju bili u Odjelu za dijagnostiku i programiranje tretmana u Zatvoru u Zagrebu. Podaci su prikupljeni pomoću Upitnika za mjerenje dubine uključenosti u kriminalni životni stil (Lifestyle Criminality Screening Form – LCSF ; Walters, 1990 ; Buđanovac, Jandrić, 2007) te Inventara za razinu nadziranja(The Level of Supervision Inventory-Revised – LSI-R) (Damjanović, 2005). Upitnik LCSF (Walters, 1990) sastoji se od 14 varijabli i teoretski mjeri četiri ponašajna stila koji tvore kriminalni životni stil: neodgovornost, samoudovoljavanje, interpersonalna nasrtljivost i kršenje socijalnih pravila. Nakon analize metrijskih karakteristika upitnika, Buđanovac i Jandrić (2007) dali su prijedlog poboljšanja pouzdanosti instrumenta i u tu svrhu dodali upitniku još nekoliko čestica. Upitnik koji je korišten u ovom ispitivanju sastoji se od osamnaest varijabli raspoređenih u četiri ranije navedene kategorije nazvane po četiri ponašajna stila karakteristična za kriminalni životni stil. LSI-R opsežan je instrument koji služi za procjenu i kvantitativno utvrđivanje stupnja rizičnosti od ponavljanja kriminalnog ponašanja (tj., recidivizma) i stupnja potreba za odgovarajućim stručnim postupcima za vrijeme provođenja neke sudske odluke (uvjetni otpust, odgojne mjere, kazne zatvora). Instrument prikuplja 54 različite informacije u rasponu od kriminalne povijesti do stavova spram nadziranja. Sve čestice LSI-R upitnika grupiranje su u kategorije ili „subkomponente“. Kategorije omogućavaju tretmanskom osoblju prepoznavanje posebno problematičnih područja u prijestupničkom životu te posvećivanje više pažnje tim područjima u kreiranju individualnog postupanja u penološkom tretmanu. Te kategorije čine: Kriminalna povijest, Zaposlenje/Edukacija, Financije, Obitelj/Brak, Smještaj, Slobodno vrijeme/Rekreacija, Druženje, Alkohol/Droge, Emocije/Osobna svojstva te Stavovi/Orijentacija. Osim deskriptivne metode u radu su uporabljene sljedeće metode obrade podataka: diskriminacijska analiza, kanonička korelacijska analiza te složena analiza varijance.Rezultati istraživanja pokazali su kako su u kriminalni životni stil najdublje uključeni najmlađi ispitanici, zatim ispitanici koji su u recidivu te počinitelji nasilnih kaznenih djela S obzirom na vrstu kaznenog djela, glavni zaključak je kako su počinitelji razbojništva te razbojničkih krađa najdublje uključeni u kriminalni životni stil. Rezultati su također pokazali kako postoji povezanost između kriminogenih rizika i potreba te kriminalnog životnog stila na način da je dublja uključenost u kriminalni životni stil povezana s višim stupnjem kriminogenih rizika i potreba. Putem složene analize varijance potvrđeno je kako su najmlađi ispitanici dublje uključeni u kriminalni životni stil od ostalih ispitanika čak i kada se istodobno promatraju dob i nasilnost kaznenog djela te dob i recidivizam. U skladu s tim, generalni zaključak istraživanja kako su ispitanici u dobi od 18 do 29 godina najdublje uključeni u kriminalni životni stil te se temeljem toga zaključuje kako je kriminalna karijera u tom razdoblju najviše aktivna što je od iznimne važnosti za stručnjake koji rade na polju prevencije.

kriminalni životni stil; kriminalna karijera; pravosudni sustav; prevencija

nije evidentirano

engleski

Criminal Career and Criminal Lifestyle

nije evidentirano

criminal lifestyle; LCSF; LSI-R; criminal career; prevention

nije evidentirano

Podaci o izdanju

160

29.12.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Pedagogija