Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Doprinos analize cerebrospinalnog likvora, evociranih moždanih potencijala i magnetske rezonancije u dijagnostici multiple skleroze (CROSBI ID 331393)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Škarpa-Prpić, Ingrid Doprinos analize cerebrospinalnog likvora, evociranih moždanih potencijala i magnetske rezonancije u dijagnostici multiple skleroze / Sepčić, Juraj (mentor); Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci, . 1999

Podaci o odgovornosti

Škarpa-Prpić, Ingrid

Sepčić, Juraj

hrvatski

Doprinos analize cerebrospinalnog likvora, evociranih moždanih potencijala i magnetske rezonancije u dijagnostici multiple skleroze

Multipla skleroza (MS) klinički se dijagnosticira dokazom neuroloških poremećaja razasutih u prostoru i vremenu, a uzrokovanih oštećenjem bijele tvari središnjeg živčanog sustava (SŽS). Temelj dijagnoze jest anamneza i klinički neurološki pregled. U cilju bržeg postavljanja dijagnoze i što ranijeg početka liječenja, određene dopunske dijagnostičke metode mogu biti od presudnog značenja. Prema Poserovim kriterijima dokazi o razasutosti procesa u prostoru dobivaju se parakliničkim pretragama - magnetskom rezonancijom (MR) mozga i/ili cijele živčane osovine i evociranim moždanim potencijalima (EMP), uz analizu cerebrospinalnog likvora (CSL) koja pruža dokaze o imunosnom patofiziološkom procesu, što je prema današnjim saznanjima jedan od glavnih mehanizama demijelinizacije SŽS u MS. Navedene pretrage korištene u dijagnostici MS bitno utječu na cijenu dijagnostičkog rada. Nije isto da li se koriste pojedinačno ili združeno u bolesnika u kojih nije jasno definirana klinička slika bolesti. Štoviše, dijagnoza MS zahtijeva kliničku sintezu dobivenih podataka od strane iskusnog neurologa, što u ranoj fazi bolesti predstavlja veliki izazov. Poradi toga ispitali smo vrijednost analize CSL, EMP i MR u dijagnostici MS. Retrospektivno je odabrana skupina bolesnika (ukupno 91) liječenih u Klinici za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, koji su bili hospitalizirani radi dodatne medicinske obrade, a zbog sumnje i/ili nesigurne dijagnoze da boluju od MS. Odabrani bolesnici zadovoljavali su Poserove kriterije za klinički vjerojatnu MS, tj. imali su dva napadaja i klinički dokaz jedne lezije ili jedan napadaj i klinički dokaz dviju odvojenih lezija. Rezultati dobiveni analizom ranije spomenutih medicinskih pretraga izražavani su u postotku patoloških i urednih nalaza s obzirom na ukupan broj bolesnika kod kojih su određene pretrage učinjene. Za svaku od analiziranih pretraga izračunata je senzitivnost i specifičnost. U CSL ispitivana je unutartekalna sinteza imunoglobulina G (IgG) korištenjem IgG - indeksa. Povišena vrijednost unutartekalne sinteze IgG-a, tj. patološki nalaz, smatran je ukoliko je dobivena vrijednost bila viša od 0, 70. Također su analizirana oligoklonalna područja (OKP) CSL, koja su smatrana patološkim ukoliko je otkriveno najmanje dva "područja" (bands) u regiji IgG. EMP, tj. rezultati dobiveni mjerenjem vidnih (VEP), slušnih (BAER) i somatosenzornih (SsEP) evociranih moždanih potencijala n. medianusa i n. tibialis posteriora (SsEP-M, SsEP-T) izražavani su kao patološki ili uredni. EMP su registrirani na aparatu Sapphire I, proizvođača Vickers-Medical, a patološkim su smatrani oni čija je latencija mjerenih valova (ovisno o vidnim, slušnim ili somatosenzornim moždanim potencijalima) iznosila više od 3 standardne devijacije, korigirano spram spola i dobi bolesnika. Patološki nalaz MR smatran je onaj u kojem su se jasno vidjele više od tri demijelinizacijske ploče bijele tvari mozga smještene periventrikularno i/ili u području leđne moždine, a koje su morale odgovarati kliničkom nalazu. Unutartekalna sinteza IgG-a bila je patološki promjenjena u 66, 6% bolesnika sa klinički vjerjatnom MS. Njezina specifičnost iznosila 0.50, a senzitivnost 0.68. Više od dvije trećine ispitanika (72, 7%) imalo je patološki nalaz CSL prilikom ispitivanja OKP. Analiza OKP CSL ukazala je na visoku senzitivnost (0.90) pretrage, dok je u ispitivanoj skupini bolesnika specifičnost iznosila 0.25. Rezultati analize CSL - unutartekalna sinteza IgG-a i oligoklonalnih područja - ukazali su na patološki promijenjen nalaz CSL u 90% bolesnika sa klinički vjerojatnom MS. VEP je bio patološki promijenjen u 64, 4% bolesnika sa klinički vjerojatnom MS. Specifičnost (0.40), a pogotovo senzitivnost (0.80) pretrage relativno je visoka. Ispitivanje BAER-a ukazalo je na niski postotak patoloških nalaza (27%) u ispitivanoj skupini, ali i visoki postotak nalaza koji se nisu sa sigurnošću mogli uvrstiti ni u patološke ni u uredne (22%). Manje od polovice ispitivanih bolesnika imalo je patološki promjenjen nalaz SsEP-a, bilo za n. medianus (40, 5%), bilo za n. zibialis posterior (47, 8%). Senzitivnost (0.53 za SsEP-M / 0.59 za SsEP-T) i specifičnost (0.20 za SsEP-M i SsEP-T) navedenih pretraga relativno je niska, stoga se u cilju potkrepljivanja dijagnoze MS ove metode ne preporučuju u rutinskoj obradi potencijalnih MS bolesnika. MR mozga i/ili cijele živčane osovine bila je karakteristično promijenjena u 54 (90%), a negativna u 6 bolesnika sa klinički vjerojatnom MS. Uspoređujući postotak patoloških nalaza ispitivanih pretraga prema našim rezultatima mogli smo analizom MR mozga i/ili cijele živčane osovine promijeniti dijagnostički kriterij iz klinički vjerojatne u klinički sigurnu MS kod 90%bolesnika ; korištenjem registracije VEP-a u 64%, SsEP-a u 44%, a korištenjem BAER-a u 27% bolesnika. Analizom CSL u 90% bolesnika mogli smo promijeniti dijagnostički kriterij iz klinički vjerojatne MS u laboratorijski potkrijepljenu vjerojatnu i/ili sigurnu MS. Prema našim rezultatima kod svih potencijalnih MS bolesnika neophodno je učiniti analizu CSL, a ukoliko postoje dodatne sumnje i opravdane medicinske indikacije istovremeno, ali nije pogreška niti naknadno, MR mozga i/ili cijele živčane osovine. Neurofizološke pretrage poput EMP u cilju dijagnostike MS treba učiniti u ciljanih bolesnika sa jasnim medicinskim indikacijama za navedene pretrage.

cerebrospinalni likvor; evocirani moždani potencijali; magnetska rezonancija; multipla skleroza; dijagnoza

nije evidentirano

engleski

The diagnostic contribution of cerebrospinal fluid analysis, brain evoked potentials and magnetic resonance imaging in multiple sclerosis

nije evidentirano

cerebrospinal fluid; brain evoked potentials; magnetic resonance imaging; multiple sclerosis; diagnosis

nije evidentirano

Podaci o izdanju

70

26.10.1999.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Rijeci

Rijeka

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita