hrvatski

Povijest i praksa scenske primjene folklornog plesa u Hrvata. Između društvene i kulturne potrebe, politike, kulturnog i nacionalnog identiteta

U radu se istražuje i rekonstruira razvojni put i razmjeri scenske prezentacije plesnih i glazbenih tradicija Hrvata, od prvih poznatih primjera do današnjih dana, te da se slijedom toga utvrde pojavni oblici. Već površan pogled na primjere primjene folklornog plesa upućuje na različite plesne oblike i različite nositelje. Jednom su to građani koji interpretiraju seoske plesne tradicije, drugi put seljaci koji plešu svoje vlastite plesove. Treći su to put građani koji interpretiraju svoje gradske plesove ili stvaraju (koreografiraju) nove, odnosno, kako je to već Moser lucidno zamijetio, "izmišljaju tradiciju". Iz ovih nekoliko primjera vidljivo je da se podjednaka pažnja pridaje seoskim i gradskim plesovima i podvodi ih se ravnopravno pod zajednički termin folklorni ples. Gradski se ples u svojoj slobodnoj izvaninstitucionalnoj egzistenciji ponaša jednako kao seoski ples, a razlike koje postoje (repertoarne, stilske, glazbene) proistječu iz različitosti kulturnog i društvenog ambijenta kojima pripadaju i u kojima su se razvijali. Ne zaboravlja se ni uvijek prisutan zajednički dio plesnog repertoara (npr. polka i valcer). Obrađeni primjeri gradskog plesa i plesanja potvrđuju ne samo sličnost ili istovjetnost funkcioniranja seoskih i gradskih plesova i njihovo prepletanje i prožimanje nego i podjednaku upotrebu, posebice scensku primjenu.

povijest; praksa; pozornica; folklorni ples; identitet; politika

nije evidentirano