hrvatski

Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe

Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoniju (Rhizoctonia solani Kühn) postavljeni su sortni mikro pokusi na pokusnom polju Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2006.-2008. godine. U pokuse je bilo uključeno 35 hibrida šećerne repe vlasništvo pet selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme u R. Hrvatskoj. Istraživani hibridi šećerne repe značajno su se međusobno razlikovali po ostvarenom prinosu korijena i šećera te sadržaju šećera i topivih nešećera. Međutim, veliki broj hibrida dao je po vrijednosti isti rezultat, jer su razlike unutar statistički dopuštenog odstupanja. U 2006. godini najveći prinos korijena ostvario je hibrid Lavina (105, 8 t/ha), najveći sadržaj šećera Gazeta (15, 47%), a najveći prinos čistog šećera Markus (13, 18 t/ha) i Theodora (13, 15 t/ha). U 2007. godini najveći prinos korijena postigao je hibrid Amadea (109, 4 t/ha), najveći sadržaj šećera Markus (16, 79%), a najveći prinos šećera Iris (14, 83 t/ha). U 2008. godini najrodniji hibrid bio je Theodora (prinos korijena 99, 2 t/ha), najveći sadržaj šećera imali su Giraf (17, 78%) i Tibor (17, 75%), a najveći prinos šećera postigli su Theodora (13, 21 t/ha), Karera (13, 10 t/ha) i Amadea (13, 09 t/ha). U sve tri godine istraživanja, u prosjeku najveći sadržaj šećera i najveći prinos šećera ostvarili su hibridi Z tipa.

hibrid; prinos korijena i šećera; sadržaj šećera; šećerna repa

nije evidentirano