nije evidentirano

Promjene u korovnoj zajednici ozime pšenice primjenom reducirane obrade tla

Ograničena uporaba herbicida kao opće prihvaćeni pravac u biljnoj proizvodnji nameće istraživanja alternativnih sustava zaštite kultura od korova. S tim ciljem su postavljeni pokusi u ozimoj pšenici na području istočne Posavine (Vrbanja) u trima vegetacijskim godinama (1993/94.-1995/96.). Promjene u korovnoj zajednici praćene su u travnju, svibnju i lipnju u pet varijanata obrade tla: 1. standardna obrada, tj. oranje i tanjuranje ; 2. samo tanjuranje ; 3. bez oranja, samo multitiller s chisel motičicama ; 4. bez oranja, sjetva rotosemom i 5. oranje, sjetva rotosemom u grubu brazdu. Broj i zrakosuha masa korovnih biljaka utvrđeni su na površini od 0, 25 m2 u 20 ponavljanja, na negnojenim i herbicidima netretiranim osnovnim parcelama (12 x 240 m). Rezultati su logaritamski transformirani za analizu varijance. Korovna zajednica je razvila najveći broj i masu biljaka u varijanti 5 u kojoj je svake godine utvrđeno značajno povećanje (P<0, 01) zakorovljenosti od 94% do 112% u odnosu na standardnu obradu (1). Najbrojnije su bile populacije vrsta: Ambrosia atemisiifolia, Chenopodium album, Polygonum persicaria i Chenopodium polyspermum. Najmanji broj korovnih biljaka (P<0, 05) bio je u varijanti 4 gdje je u odnosu na standardnu obradu (1) smanjena zakorovljenost za 30 do 70%. Najveće udjele mase u varijanti 4 imala je vrsta Sonchus arvensis 85%) dok su druge višegodišnje vrste (Cirsium arvense, Lathyrus tuberosus i Equisetum arvense) imale neznatno povećanje broja biljaka tek u trećoj godini istraživanja. Ovi rezultati su pokazali da različiti sustavi obrade tla mijenjaju kvantitativne odnose vrsta u korovnoj zajednici ozime pšenice. Na temelju prosječnih vrijednosti mase korovnih biljaka, istraživane varijante obrade tla mogu se poredati u pravcu smanjenja mase od 5, 3, 2, 1 do 4.

korovna zajednica ; ozima pšenica ; reducirana obrada tla

nije evidentirano